Tuzlanski kanton ima oko 1.350 mljekara, odnosno, 350 obrta koji su prošle godine proiziveli oko 27 miliona litara mlijeka, oko 2 miliona litara više nego godinu prije, a čemu je pomogla nova mehanizacija i nova grla. Mljekari su ujedno i proizvođači hrane, a novo proljeće donijelo je stare probleme.
“Iz godine u godinu, imamo sve istu problematiku. Kašnjenje poticaja, premošćavanje poljoprivrednika. Kada sagledamo, vratimo se unazad i vidimo koliko smo mlijeka izdavali, a koliko sada izdajemo, vidi se drastičan pad proizvodnje,” rekao je Fedahija Hrnjić, poljoprivrednik iz Sapne.
Eldin Glibanović iz Udruženja mljekara TK navodi kako su ovom trenutku trebali imati sredstva sa federalnog nivoa.
“Trenutno smo u šestom mjesecu dugovanja Federacije za poticaje za mlijeko. Međutim, prepušteni smo sami sebi. Da li će i ova sjetva biti upitna i umanjena? Znamo da je jesenja sjetva znatno umanjena,” dodaje.
Sve to uz činjenicu da je federalno ministarstvo u javnu raspravu stavilo Nacrt programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2024. godinu. Poljoprivrednicima je dosta toga nejasno, primjera radi, količina mlijeka.
“500 minimalno, maksimalno 900 litara mlijeka po muznom grlu mjesečno. Do sada je bilo 500, odnosno, 1500 kvartalno. Sada to mnoge proizvođače buni. Ne znamo šta se radi. Oni nama govore usmeno da to nije to, a papir nam govori drugačije. Normalno da ćemo biti zabrinuti,” rekao je Halil Serdarević, poljoprivrednik iz Kalesije.
Inače, oni koji su pisali Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja, potenciraju to da ona treba proizvodnju u BiH približiti standardima EU. Međutim, ona će uticati na obim obim proizvodnje i broj poljoprivrednika.
“Prije svega, razmišljajući o TK jer mi imamo dosta malih, usitnjenih posjeda koji se ne vide u toj strategiji niti u sadašnjem programu novačnih podrški koji je, da kažemo, napisan tako da će bukvalno da će fizička lica nestati u proizvodnji,” rekao je Suad Selimović iz Kantonalne privredne komore TK.
I dok sve to traje, proizvođači za koji dan kreću u sjetvu. Gnojivo i sjemena su nabavili na veresiju.
“Pa, već je uzeto. Poljoprivredne apoteke nam daju na čekanje, nešto se plati. Tako prelamamo jedni sa drugima, dosta nam valjaju i zahvaljujemo se poljoprivrednim apotekama,” rekao je Serdarević.
Izdvajanja iz kantonalnog budžeta su za ovu godinu su oko 14 miliona KM. Poljoprivrednici će tražiti hitan sastanak sa federalnim resornim ministrom kako bi se pojasnile nejasnoće vezane za program novačnih podrške, a od kantonalnog nivoa da ubuduće poticaj ide po litru mlijeka i da se 10 % sredstava izdvoji za kapitalne investicije.
