Zbog inflacije su neke stvari mnogima postale nedostižne, pri čemu je stvoren novi jaz između onih koji imaju i onih koji nemaju.
Talijanima je prekipjelo! Nakon što su cijene tjestenine, najpopularnije namirnice u talijanskoj kuhinji vrtoglavo skočile dvostruko više od stope inflacije, jedna udruga potrošača pozvala je na štrajk u trajanju od tjedan dana počevši od 22. lipnja nakon što je vlada u Rimu prošloga mjeseca održala krizni sastanak i odlučila da neće intervenirati u cijene, piše AP.
Inflacija pohlepe
– Štrajkom želimo vidjeti hoće li cijene biti srušene ako nitko ne bude kupovao tjesteninu. Cijena tjestenine je u totalnom nesrazmjeru s troškovima proizvodnje, izjavio je Furio Truzzi, šef udruge Assoutenti.
Cijene prehrambenih proizvoda oštrije su rasle u Europi nego u drugim gospodarskim silama, od SAD-a do Japana, a potaknute su višim troškovima energije i rada te zbog rata u Ukrajini.
Cijene su visoke unatoč padu troškova proizvodnje s rekordnih razina, uključujući pšenicu čije se brašno koristi za izradu tjestenine.
Trgovine i dobavljači su optuženi za ‘inflaciju pohlepe‘, ali ekonomisti tvrde da su maloprodajni profiti stabilni i da problem leži u većim troškovima proizvodnje hrane.
Vlade uvele nove mjere
Neke su vlade, pod pritiskom, ograničile cijene osnovnih namirnica ili sklopile sporazume s trgovinama mješovitom robom kako bi smanjile troškove, mjera koja je popularna u javnosti, ali zapravo može pogoršati cijene hrane.
Kupci poput Noée Borey, 26-godišnjakinje koja kupuje namirnice u supermarketu u Parizu, kažu da bi prihvatili ograničavanje cijena nekih namirnica kako bi se pomoglo radnicima i studentima s niskim primanjima.
Ona je odlučila kupovati manje mesa i odlazi u dućane s povoljnijim cijenama.
– Neizbježna je činjenica da su svi proizvodi koje kupuje poskupjeli 20%, bilo da se radi o maslacu ili bobičastom voću. Više ne kupujem trešnje jer koštaju 15 eura po kilogramu, rekla je.
Francuska vlada postigla je tromjesečni sporazum s trgovačkim lancima kako bi oni snizili cijene stotina osnovnih namirnica i druge hrane, a očekuje se da će taj dogovor biti produžen do ljeta.
Britanija, u kojoj je inflacija dosegnula najvišu razinu u 45 godina, razmišlja o sličnom potezu.
Države poput Hrvatske i Mađarske, koja ima najveću inflaciju cijena hrane u EU, ograničile su cijene nekih proizvoda poput jestivog ulja, nekih komada svinjskog mesa, pšeničnog brašna i mlijeka.
Talijanska vlada tvrdi da će pojačati praćenje cijena bližom suradnjom s 20 regija u zemlji, ali da neće nametati nikakva ograničenja.
Španjolska je izbjegla kontrolu cijena, ali je ukinula sav porez na dodanu vrijednost na osnovne proizvode i prepolovila porez na jestivo ulje i tjesteninu na 5%.
Mjere stižu jer banke hrane bilježe sve veću potražnju u nekim zemljama.
– Situacija se pogoršava, ocijenila je Helen Barnard iz Trussell Trusta, dobrotvorne organizacije koja upravlja s više od polovice banaka hrane u Velikoj Britaniji.
Cijene hrane i bezalkoholnih pića zapravo su snižene u Europi, sa 17,5% u eurozoni koju čini 20 zemalja u ožujku na još uvijek bolnih 15% u aprilu.
I to u trenutku kada su cijene energenata, ključne za uzgoj i prijevoz svega što jedemo, prošle godine pale nakon rekordnih brojki.
No ekonomisti kažu da će proći još puno mjeseci prije nego što se cijene u trgovinama stabiliziraju.
Usporedbe radi, cijene hrane u SAD-u porasle su 7,7% u travnju u odnosu na godinu ranije, 8,2% u Japanu i 9,1% u Kanadi. U Velikoj Britaniji ogromnih 19%.
