BiH

Ogroman pad u proizvodnji struje: Da li nas očekuje novo poskupljenje?




Ogroman pad u proizvodnji struje pokazuje u kakvom je stanju energetski sektor Bosne i Hercegovine. Ako sistem nastavi ići u istom smjeru, pitanje je, da li će struja ostati vodeći izvozni bh. proizvod. Naziru li se rješenja?!

Uprava Elektroprivrede, osim povećanja cijene struje za građane, rješenje vidi i u iskorištavanju hidropotencijala. Još uvijek smo jako daleko od momenta da većinu udjela u proizvodnji čine obnovljivi izvori energije. Proizvodnja struje i dalje najviše ovisi o termoelektranama, samim tim rudnicima.

”Nama su hronično potrebni objekti hidroelektrana. Minimalno 100 megavata mora biti proizvodnje iz hidroelektrana, posebno mislim na Drinu i rijeku Bosnu,” kazao je Sanel Buljubašić, direktor Elektroprivrede BiH.

31 % proizvodnje struje

No, pitanje je kako će se izgradnja novih hidroelektrana odvijati obzirom na snažan otpor društva naročito prema mini hidroelektranama.

Trenutno one čine 31% proizvodnje struje, uz opasku da mini hidroelektrane proizvedu svega 75 gigavatsati, a hidroelektrane na Neretvi 1566 gigavatsati.

”Imaju dvije hidroelektrane na Drini, Bajina bašta i Zvornik i koristi to Republika Srbija, iako je veliki dio na teritoriji BiH mi nemamo nikakva prava. Ista situacija je i sa Buškim jezerom koji koristi Hrvatska. Bolje je da ti problemi i povoljnije bi bilo da oni budu riješeni koji čekaju 30 godina. Svjedoci smo da BiH gubi arbitraže za druge projekte, a mi ne tražimo svoja prava!,” rekao je Robert Oroz, aktivista za rijeke iz Eko Gotuša Fojnica.

Prava ne tražimo, dok direktor Elektroprivrede rješenje lošeg finansijskog bilansa vidi u energetskoj tranziciji. Na terenu planirane solarne elektrane nisu izgrađene. Problematično je, smatraju ekolozi, što se fokus stavlja na izgradnju hidroelektrana, a ne solarnih i vjetroelektrana.

”Procjena međunarodne renomirane agencije za obnovljive izvore energije je da je potencijal BiH što se tiče sunca i vjetra tri puta veći od sadašnje potrošnje, daleko nadilazi hidro potencijal BiH. Direktor EP BiH bi najradije da pravi hidroelektrane, EP ima velike probleme sa izgradnjom solarnih elektrana i hidroelektrana gdje je zaista problem Zakon o koncesijama, sve je u nadležnosti kantona, a kantoni taj dragocjeni resurs rasprodaju privatnicima i gdje mi nemamo nikakvu korist,” naveo je Anes Podić iz Eko akcije.

Više od 100 mini hidroelektrana

Promjena Zakona, objašnjava Podić, značila bi da se proizvedena struja koristi za potrebe Bosne i Hercegovine. Trenutno je izgrađeno više od 100 mini hidroelektrana. Ono što nije izgrađeno je Blok 7 Termoelektrane Tuzla. Iako je najavljen kao generacijski projekat sve je zaustavljeno.

”Ova uprava je zatekla treću opomenu pred raskid ugovora, prema zaključcima prethodne Vlade angažovan je pravni tim. Posao oko toga nije završen. Nisam rekao ni da će se graditi ni da smo odustali,” istaknuo je Sanel Buljubašić, direktor Elektroprivrede BiH.

Građanima je pak najveća nejasnoća da li nas očekuje novo poskupljenje.

”Ako se ne ustabili, ne smanji inflaciji i neuravnoteži sistem možemo očekivati nova poskupljenja, kao što smo vidjeli i u drugim oblastima… Jednostavno električna energija je tržišna roba i proizvodnjom iz fosilnih goriva gdje nam treba i gdje stvaramo marginalne troškove moramo biti svjesni da cijene rastu,” mišljenja je Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku.

Za bh. građane cijena je veća, dok je BiH u prošloj godini zaradila milijardu maraka izvozeći struju. Nestrateško djelovanje ogleda se i u činjenici da smo država koja jedina u Evropi nema berzu električne energije.



Izvor
N1info.ba

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button