Visoka nezaposlenost, iseljavanje visokoobrazovanih osoba i nedostatak političke vizije za regiju najveći su problemi zapadnog Balkana, navodi se u posljednjem izvještaju nezavisnog think-tanka Populari.
Statistike pokazuju da se od 2000. godine svaki peti stanovnik zemalja zapadnog Balkana iselio u neku drugu državu, a oni koji odlaze najčešće su najbolji i najsposobniji u svojoj struci.
Zemlje ove regije tokom 2016. godine različito su se razvijale, pa su tako Srbija i Albanija jedine zabilježile rast, BiH je stagnirala, dok je ekonomija Kosova, Makedonije i Crne Gore usporila. Pored tendencije iseljavanja stanovništva, stopa zaposlenosti je povećana, ponajviše u Srbiji.
Ipak, jedna stvar je zajednička svim zemljama, a to je je činjenica da vlade ovih zemalja u svojim planovima skoro nikako ne koriste ekonomske analize.
Pojedini analitičari procjenjuju da će za ove zemlje biti nemoguće da dostignu nivo razvijenih EU zemalja u narednih 20 godina.
Ekonosmki analitičar Velimir Šonje ističe da zemlje zapadnog Balkana imaju slabe institucije i visok nivo korupcije, dok istraživač William Bartlett pak smatra da zapadni Balkan ima veliki potencijal, ali da bi dostigao nivo EU potreban je značajan priliv stranih investicija.
Svi analitičari su složni u jednom – politička kriza je najveći izazov regije zapadnog Balkana. To se nameće kao najveća prepreka ekonomskom rastu, dok su druge prepreke nizak nivo izvoza, korupcija, kao i direktna umiješanost država u ekonomiju.
Veliki teret u ovim zemljama predstavlja i neefikasan državni aparat.
“To je praktičnio ostavština bivše Jugoslavije, a posebno je to primjetno u BiH, Srbiji i Crnoj Gori gdje još uvijek nema adekvatnih reformi”, kazala je Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za zapasni Balkan, prenosi regionalni portal European Western Balkans.
