Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorio je da se nastavlja divljanje cijena na koje se ovih dana žali sve veći broj građana, piše portal Radiosarajevo.ba.
“Nova godina – novi rast cijena”, upozorio je on.
Ilustrira to primjerom kafe, omiljenog napitka Bosanaca i Hercegovaca.
“Ako ste išli ovih dana u radnje, mogli ste primijetiti da je cijena kafe opet povećana, što već sada nije tako zanemariv rast. Jutros u jednom od marketa, redovna cijena 500 grama kafe većine proizvođača iznosila je 8,55 KM, uz nekoliko izuzetaka gdje je bila na akcijskoj prodaji.
Prošle godine, 500 grama kafe se moglo kupiti za minimalno dvije KM manje nego sada. Kafa je samo jedan od primjera u posljednje vrijeme. Isto možete očekivati i za cijene hrane u restoranima, koji će sigurno korigovati cijene, ako već nisu”, dodao je.
Prema njegovim riječima, bez obzira što je inflacija uvezena u našu državu, opasna je.
“Stalni rast cijena dovest će i do rasta ne samo trenutne inflacije, nego i očekivane inflacije, što znači, da će se mnogi privrednici prilagođavati ne samo trenutnoj, već i očekivanoj budućoj inflaciji, a time rast budućih cijena može biti samo još veći.
Radnici će također, opravdano, tražiti veće plate zbog rastućih troškova života, čime opet raste pritisak na novi rast cijena i tako sve u krug. Od vlasti ne očekujte da će vam pomoći. Da su htjeli, davno bi to uradili, jer rješenja postoje, stotine puta su kolege ekonomiste o tome pisale. Nego, snađite se sami kako možete”, zaključio je Hadžić.
On je ranije za portal Radiosarajevo.ba objasnio je kako je ovaj rast cijena kojem svjedočimo u zadnje vrijeme ustvari uvezen iz inozemstva.
“To nije nešto što je nastalo printanjem novca u BiH, pa da imamo inflaciju na taj način. To je uvezena inflacija zbog pandemije COVID-19, jer su druge zemlje širom svijeta printale velike količine novca, čak i davale ljudima. U početku ljudi nisu mogli da troše taj novac. Ako ne možete ići u restoran, ne možete putovati avionima…, niste imali kada potrošiti taj novac.
Kasnije, kada je prestao prvi pandemijski udar, ljudi su krenuli s masovnom potrošnjom. Imali su novca koji su zaradili, a i ono što im je dato. To je izazvalo jaču potražnju, a lanci ponude nisu mogli u kratkom roku odgovoriti na takav rast potražnje”, rekao je Hadžić.
