Izgradnja koridora Vc trebala bi biti gotova do kraja 2025. godine. Financijski su ugovorene sve dionice. Pored koridora Vc, očekuju se investicije u tunel Prenj, izgradnja tunela Hranjen, Jadransko-jonska autocesta te brojni drugi projekti brzih cesta i ostalih cesta, piše Bloomberg Adria.
Osnovni izvor financiranja infrastrukturnih radova na Koridoru Vc su krediti međunarodnih financijskih institucija, kao što su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investicijska banka (EIB), OPEC Fond za međunarodni razvoj (OFID), grant sredstva Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), kao i vlastita sredstva Vlade Federacije BiH.
– U tenderskoj proceduri je odabir izvođača radova za projekte u vrijednosti od 1,393 miliona eura, koja će biti okončana do kraja ove godine – rekao je za Bloomberg Adriju premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić.
– Prema dinamici definiranoj tenderskom procedurom, završetak svih projekata je predviđen krajem 2026. godine, s izuzetkom projekta tunela Prenj, čiji je završetak uslijed kompleksnosti izvedbe ovog generacijskog poduhvata predviđen za kraj 2028. godine – rekao je Novalić.
Za izgradnju brzih cesta, uporedo s radovima na Koridoru Vc, Vlada FBiH je trenutno osigurala 400 miliona eura za period do 2024. godine. Razmatra se opcija da ovaj iznos bude povećan za dodatnih 1.000 miliona eura.
Radovi se finansiraju iz više izvora, uključujući i sredstva Vlade FBiH, akumulirane dobiti preduzeća u većinskom vlasništvu Vlade FBiH i ruskog duga – dodao je federalni premijer.
Vlada FBiH je saopćila da se opredijelila za prelazak na obnovljive izvore energije s fosilnih goriva. Federacija BiH je prošle godine proizvela više od 50 posto električne energije iz obnovljivih izvora energije, što nas svrstava u sam vrh europskih država.
U elektroenergetski sektor do 2030. godine planira se ukupna investicija u vrijednosti od 4,4 milijarde KM. Od tog iznosa, u Elektroprivredu BiH će biti investirano 2,5 milijardi KM za instaliranu snagu od 670,5 MW. Za obnovljive izvore energije ukupna investicija za Elektroprivredu HZHB će iznositi 1,9 milijardi KM.
Do 2030. godine, predviđene su sljedeće investicije:
1.000 miliona eura ulaganja u hidroelektrane (418 MW);
340 miliona eura u fotonaponske elektrane (380 MW)
820 miliona eura u vjetroelektrane (570 MW)
Proces modernizacije termoelektrana, odnosno ugradnja filtera i prelazak na biomasu će biti finansiran sa 350 miliona eura do 2028. godine.
– Fokus treba biti i na dodatnim ulaganjima u poljoprivredu kako bi bili u mogućnosti da se za domaće tržište osiguraju barem osnovni egzistencijalni proizvodi u slučaju budućih kriza, koje će se sigurno i dešavati – rekao je Novalić.
Smatra da smo stabilni da krenemo u ozbiljnu reformu našeg zdravstvenog sistema koja će podići kvalitet i dostupnost zdravstvene usluge našim građanima, pogotovo u ruralnim sredinama.
