Nova sorta durum pšenice otporna na sušu, stvorena je kao dio međunarodnog programa koji se bavi uzgojem usjeva otpornih na ekstremne klimatske uvjete, kao i povećanjem raznolikosti usjeva, u svrhu povećanja otpornosti prehrambenog sistema na klimatske promjene.
Durum pšenica se koristi za izradu tjestenine, tijesta za pizzu i raznih poslastica, lepina, kao i za kus-kus i bulgur.
Ime nove sorte je Jabal, što na arapskom znači planina, a razvili su je poljoprivrednici i znanstvenici križanjem komercijalne durum pšenice s njezinim divljim srodnikom iz sušnih regija Sirije, kako bi stvorili novu durum sortu koja može izdržati sušu.
Global Crop Diversity Trust (Crop Trust) je međunarodna neprofitna organizacija koju su 2004. godine osnovali Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) i Bioversity International u svrhu očuvanja raznolikosti globalnog sistema usjeva.
Nova sorta je razvijena u sklopu projekta “divljih srodnika”, koji koristi genetski raznolike sorte usjeva kako bi pomogao u razvoju otpornijih i prilagodljivijih sorti pšenice, ječma, riže i krompira koje mogu izdržati ekstremne vremenske uvjete uzrokovane klimatskim promjenama.
Uskoro dostupna u Maroku
Uzgajivači i poljoprivrednici su u sklopu projekta u područjima pogođenim sušom posadili brojne nove sorte durum pšenice između 2017. i 2021. godine, a sorta Jabal se istaknula kao najotpornija jer je uspijevala u uvjetima u kojima su sve komercijalne sorte propale.
Iako još nije komercijalno dostupna, farmeri u Maroku će za otprilike tri godine biti prvi koji će početi uzgajati ovu novu sortu durum pšenice. Maroko trenutno trpi najgoru sušu u posljednja četiri desetljeća, a proizvodnja žitarica je pala za oko 70% zbog ekstremno sušnih uvjeta.
Pšenica je najkonzumiranija žitarica u svijetu, uzgaja se na svim kontinentima osim Antarktike i njome se hrane milijarde ljudi. Prošle su godine cijene durum pšenice porasle za 90% nakon velike suše i toplinskih valova u Kanadi, jednom od najvećih svjetskih proizvođača žitarica.
Za uzgoj novih sorti pšenice su potrebne godine, a globalno zagrijavanje sve brže uzrokuje klimatske katastrofe i pojavu novih, prilagođenih ili agresivnijih patogena. Divlji srodnici se smatraju otpornijim rođacima komercijalnih usjeva jer su evoluirali u prirodi kako bi preživjeli teške uvjete kao što su ekstremne vrućine, suše, poplave i siromašna tla.
Uzgajivači se sve više usredotočuju na divlje i druge zaboravljene sorte pohranjene u bankama sjemena radi korisne genetske raznolikosti, koja je nakon Zelene revolucije 1960-ih odbačena u korist visokih prinosa i profita. Razvoj sorte Jabal pokazuje što se može postići multilateralnom suradnjom u kojoj su poljoprivrednici, a ne međunarodne kompanije, u središtu donošenja odluka.
