Ukidanjem stanja nesreće na području Federacije BiH, dozvoljeno je konzumiranje nargila u baštama i na terasama ugostiteljskih objekata, uz poštivanje određenih higijensko-epidemioloških mjera koji podrazumijevaju obaveznu promjenu jednokratnog nastavka i crijeva nakon svakog korištenja.
No, postavlja se pitanje – koliko se vlasnici pridržavaju takvih mjera i koliko su nargila barovi opasni za širenje zaraze koronavirusa?
Prof. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, kaže kako korištenje jednokratnog nastavka u sastavu nargile ne može biti dovoljna zaštita za prevenciju širenja mogućih zaraza, uzrokovanih virusima i bakterijama.
Prof. dr. Aida Ramić-Čatak
– Nargila u svom sastavu ima cijev i posudu u kojoj je voda, kroz koju se dim filtrira. Ona prolazi kroz cijevni mehanizam, a dim koju konzument udahne direktno dolazi u pluća. Korisnici nargile upotrebljavaju isto crijevo i isto crijevni mehanizam, koji ostavlja mogućnost širenja zaraze – objašnjava Ramić-Čatak.
Prof. dr. Jasenko Karamehić, klinički farmakolog i imunolog, kaže kako ne može shvatiti neozbiljnost nadležnih institucija koje su dozvolile rad nargila barova u vrijeme epidemije.
– Nargila barovi ne bi trebali raditi u normalnim uvjetima jer naučno dokazano izazivaju rak pluća. Oni su zlo za zdravlje ljudi, ali i za cjelokupno društvo, ako uzmete u obzir – koliko takav jedan bolesnik košta državu. O situaciji u kojoj se trenutno nalazimo, kada se zaraza izazvana koronavirisom širi iz dana u dan, suvišno je bilo šta reći. Nema tu apsolutne dezinfekcije niti je može biti jer nije dovoljno zamijeniti samo plastični nastavak koji dodiruje usne jer virus može ostati i unutar cijevi, ali i okolo, a tu je još i činjenica da je virus novi i da puno toga ne znamo o njegovom ponašanju – naglašava Karamehić.
Prof. dr. Jasenko Karamehić
Dodaje da bi nargila barove trebalo svrstati u istu grupu sa vozilima javnog gradskog prijevoza, noćnim klubovima i diskotekama, kao najvećim širiteljima zaraze.
– Dezinficiraju se i vozila javnog gradskog saobraćaja i ugostiteljski objekti, pa se opet traži distanca i obavezno nošenje maski. Ko to može garantovati da će vlasnik ili neko ko vrši dezinfekciju nargila time iskorijeniti kontagioznost virusa – ističe Karamehić.
Nakon svakog korištenja, kompletan sistem nargila aparata trebalo bi dezinficirati, ali je veliko pitanje da li se to i kako radi, kaže prim. dr. Ednan Drljević, načelnik Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica i član Upravnog odbora Asocijacije infektologa u BiH.
Prim. dr. Ednan Drljević
– Ne poznajem baš najbolje sve to, ali mislim da je to teško ostvarivo. Još nemamo takav klaster, očito je da zasad to nije neki izvor infekcije. No, ono što treba znati jeste da svako pušenje, bilo cigareta, lule, nargile, podrazumijeva masu nevoljnih pokreta koji utječu na prenošenje zaraze. Ipak bih istakao da su po meni trenutno opasniji noćni klubovi u kojima nema distance, osobe stoje jedna do druge i svi uglas pjevaju i pričaju – navodi Drljević.
S obzirom na to da nalazi inspekcijskih službi u Federaciji BiH često ukazuju na loše higijensko-epidemiološke uvjete u objektima gdje se služe nargile, Ramić-Čatak je mišljenja da bi u cilju zaštite zdravlja stanovnišva od COVID-19 trebalo zabraniti konzumiranje ovog proizvoda, naročito u situaciji kada se bilježi frapantan skok novozaraženih.
– Ovo kažem zato što nargila predstavlja rizik za put prenošenja određenih infekcija i zaraznih bolesti. Međunarodna naučna istraživanja pokazala su da se konzumacija nargile povezuje sa rizikom prenošenja infekcije tuberkuloze, reaktivacije herpesa, hepatitisa, kao i helicobacter pylori i toksoplazmoze. A ovakva oboljenja javljaju se kad osoba koje, pored konzumacije nargile, još imaju jasne znakove pada imuniteta, udruženo sa limfocitnom disfunkcijom. Da pojasnim – sve osobe koje, zbog drugih bolesti, imaju pad imuniteta, sklonije su ili su pod većim rizikom da dobiju neku od virusnih ili bakterijskih infekcija konzumacijom nargile – naglasila je Ramić-Čatak.
