Ministrica Duraković pojasnila je kako je doneseno 11 konkretnih preporuka, koja će se naći i na sljedećoj sjednici Vlade FBiH.
Obrazovanje jednoglasno osuđuje nasilje i spremno je uhvati se u koštac s ovim problemom, ali u njegovo rješavanje trebaju se uključiti i druge institucije, poručila je u petak u Mostaru federalna ministrica obrazovanja i znanosti Jasna Duraković nakon sastanka s predstavnicima županijskih ministarstava obrazovanja na kojem je doneseno niz zaključaka i preporuka o poduzimanju konkretnih aktivnosti na prevenciji nasilja nad djecom i među djecom u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Ministrica Duraković pojasnila je kako je doneseno 11 konkretnih preporuka, koja će se naći i na sljedećoj sjednici Vlade FBiH, napomenuvši da obrazovanje ne može samo riješiti problem nasilja, niti je jedino odgovorni krivac, ni odgovorna uloga.
– Dakle, svi resori moraju biti uključeni i samo zajedno možemo učiniti dobre stvari i iznjedriti pozivne promjene – ocijenila je ministrica.
Kako je kazala, jedna od donešenih preporuka je u što kraćem roku organizirati Koordinaciju ministara obrazovanja i znanosti u FBiH, kontinuirano održavati zajedničke sjednice, da bi se pravovremeno razmjenjivale informacije o sigurnosnoj situaciji u odgojno-obrazovnim ustanovama, poduzimale konkretne aktivnosti i ujednačavao pristup zaštiti djece u FBiH.
Potom predložiti Vladi FBiH da se preraspodjelom osigura interresorno financiranje u prevenciji i sprječavanju nasilja u obrazovnim institucijama, kroz programe nenasilnog ponašanja.
Također, izvršiti analizu kapacitiranosti pedagoško-psiholoških službi u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH te na razini FBiH hitno formirati Interresorni stručni tim koji će pripremiti okvirni plan prevencije vršnjačkog nasilja i nasilja u odgojno-obrazovnim institucijama.
Ministrica je rekla kako je jedna od preporuka i osnaživanje nastavnika koji bi trebali biti obučeni kako prepoznati znakove neprihvatljivog ponašanja, upravljati konfliktnim situacijama i uspostaviti pozitivnu kulturu učenja.
Po njezinim riječima, potrebno je inicirati da se u kurikulume za sve razine obrazovanja, koji su bazirani na ishodima učenja, integriraju sadržaji iz oblasti mentalnog zdravlja, prevencije i prepoznavanja znakova nasilja nad i među djecom, medijske pismenosti, te efikasnog i pravovremenog reagiranja na njih.
Uz navedeno, udžbenička i obrazovna politika mora biti senzibilizirana za temu prevencije vršnjačkog nasilja i nasilja u odgojno obrazovnim institucijama u Federaciji BiH, a potrebno je nastaviti i razvijati politike protiv nasilja.
Također, potrebno je pronaći najbolje modalitete za unapređenje sigurnog i prijateljskog okruženja u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Preporukama je ukazano i na važnost suradnje s centrima za socijalni rad, policijom i lokalnim zajednicama.
– Ministarstva trebaju aktivno surađivati s centrima za socijalni rad, policijom, pravosudnim institucijama, lokalnim zajednicama, roditeljima i učenicima da bi se promovirala svijest o nasilju u društvu i potaknula suradnja u suzbijanju ovog problema – napomenula je Duraković.
Ministri su na kraju apelirali i na medijske djelatnike da u svojim izvještajima o temama o nasilju izvještavaju odgovorno i u skladu s profesionalnom etikom i standardima novinarstva, pogotovu kada je riječ o djeci.
– Bitno je da nastavimo kontinuirano raditi i razmjenjivati dobre prakse. Mi smo danas konstatirali da svi u županijama imamo već određene dobre okvire unutar kojih radimo na prevenciji nasilja – ustvrdila je u izjavi za medije ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović.
Smatra kako je bitno unaprijediti razmjenu dobrih praksi i snažno zagovarati da se i drugi resori aktivno uključe u ove devijantne društvene pojave, jer to nisu samo školske pojave.
– Veoma je važno da zajedno zagovaramo nenasilnu komunikaciju, da budemo zajedno predani u tome i da jačamo sve resurse, jer se škole ne mogu same iznijeti sa svim izazovima s kojima se suočavaju – ocijenila je Hota-Muminović
Poručila je i kako će samo stabilne ličnosti nove generacije, koje će biti otporne na sve počasti suvremenog društva, koje se ubrzano mijenja, biti u prilici da kreiraju nove vrijednosti u našem društvu.
– Svi smo svjedoci da sve ono što napravimo u obrazovanju ima direktne posljedice po cijelo društvo. Zato nam trebaju sredstva i zato nam trebaju obučeni, jaki profesionalci, kako u obrazovanju tako i u drugim resorima – kazala je ona.
Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i znanosti Tuzlanskog kantona također se složio da problem nasilja u društvu nije samo problem obrazovnih institucija.
– Nasilje ne smije biti samo problem na Tuzlanskom kantonu. U protekla dva dana osjećali smo se usamljeni. Drago mi je da se uključio federalni dio vlasti i dao nam podršku. Nasilje je problem svih administrativnih jedinica u BiH, problem je cijele BiH i regije. Važno je da napravimo sondiranje propisa, od lokalne do federalne razine i da vidimo gdje su kritične točke. Kada institucije donesu sve mjere, onda nema tko provesti mjere. Moramo biti spremni dati odgovor na to i kada eliminiramo ove točke moći ćemo pravovremeno reagirati i spriječiti događaje kakvi su se nedavno dogodili u Lukavcu – kazao je ministar Omerović.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o tragičnom događaju u Lukavcu samo je kratko kazao kako je centar za socijalni rad preuzeo aktivnosti o tome da zbrine dječaka u ustanovu koju odrede u skladu s propisima.
– Mi se još uvijek molimo za zdravlje nastavnika koji je povrijeđen i nadamo se da će biti bolje – dodao je tuzlanski ministar.
