Mađarska počinje svoje šestomjesečno predsjedavanje Evropskim vijećem usred ozbiljnih nesuglasica sa rukovodstvom EU po brojnim pitanjima, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu i migracije. Ona će 1. jula naslijediti Belgiju, a krajem decembra predsjedavanje će predati Poljskoj.
Komplikovani odnosi Budimpešte i Brisela se čak ogledaju i u motu predsjedavanja: “Učinimo Evropu ponovo velikom!,” koja liči na slogan kampanje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji ne uživa podršku rukovodstva EU, ali je otvoreno podržan od mađarskog premijera Viktora Orbana.
Najavljujući dnevni red mađarskog predsjedavanja, Viktor Orban je rekao da je hitno okončanje sukoba u Ukrajini njegova najvažnija tačka.
“Zalažemo se za kraj rata,” rekao je premijer i dodao da sukob u Ukrajini i dalje “baca sjenu na sva dešavanja u EU.”
Takve riječi su u suprotnosti sa tvrdnjama predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, koja ne govori o okončanju sukoba, već o postizanju pobjede Ukrajine.
Proširenje EU je još jedna važna tačka dnevnog reda. Na Zapadnom Balkanu postoji pet zvaničnih kandidata za članstvo: Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Srbija i Crna Gora. Mađarska vjeruje da će njihovo pristupanje “pružiti novu energiju i novi zamah.”
