Iako, u zadnje vrijeme, ima nekih naznaka poboljšanja, i dalje ima slučajeva višemjesečnog čekanja na objavu zapisnika sa nekih sjednica, u arhivama fale podaci – za neke komisije kompletni, osim po prazninama u numeraciji sjednica ne zna se da su uopšte održane neke sjednice, itd. Sve do korištenja aktuelne epidemioloske situacije za onemogućavanja predstavnicima nvo i medija praćenja rada komisija i odbora na sjednicama.
Koncept “Dobre prakse” zamišljen je kao efikasan sistem za ostvarivanje dobrih rezultata kroz slijeđenje tuđih primjera uspješnog rada.
I u BiH se mnogo o tome priča. No, najviše u nevladinom sektoru. Dok vlast, i snjom povezani aparat, promjenama koje bi njihov rad učinile efikasnijim, trensparentnijim i za građane boljim, baš i nisu skloni. Čak i kad su im takvi primjeri “pred nosom” i kad je njihov kvalitet neosporan.
“Međunarodna zajednica” je tako uložila značajna sredstva za stvaranje web stranice državnog parlamenta i postavljanje standarda za njeno održavanje i ažuriranje, koji su doprinijeli da ta institucija postane najtransparentnija u BiH.
Jedan od segmenata te transparentnosti je kontinuirano objavljivanje vijesti o održanim sjednicama, kako parlamentarnih domova, tako i njihovih radnih tijela, neposredno nakon njihovog završetka. Kao i uvijek raspoloživa arhiva vijesti, najava, zapisnika, na sjednicama razmatranih dokumenata…
Više pročitajte na revizije.info
