Šta je napravio?
Kruks, živa, hlor, izuzetno opasne tvare u vidu otpada nalaze se još u devastiranoj i napuštenoj industrijskoj zoni Tuzle i predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju i životima ljudi kao i biljnom i životinjskom svijetu opštine. Na ovu ekološku bombu otvoreno i bez pardona ukazuje dr Zvjezdan Karadžin, profesor okolišne sigurnosti Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
– Ovaj opasni otpad prvi put sam obradjivao 2005.godine kao nosilac izrade studije Uticaj na okoliš nakon zatvaranja HAK II. Dobio sam informaciju da je velika količina kruksa deponovana u industrijskoj zoni preko puta firme HAK I. Kao ministar prostornog uređenja i zaštite okolice u prošlom sazivu Vlade u decembru 2014.godine oformio sam komisiju koja je trebala da radi na rješavanju problema ovog opasnog otpad u industrijskoj zoni Tuzle. U taj tim su ušli predstavnici ministarstva Prostornog uređenja i zaštite okoliša TK, opštine Tuzla, federalne i kantonalne inspekcije zaštite okoliša, civilne zaštite TK i firmi koje se bave uklanjanjem opasnog otpada, kao i akademske zajednice.
Kako ste to uspjeli otkriti?
Iz kontakata sa radnicima nekadašnjeg Poliolchema (HAK I) sam kao ministar okoliša dobio vrlo vrijedne informacije vezane za opasne materije deponovane u krugu te nekadašnje fabrike. Obavijestio sam Federalnu inspekciju za okoliš da urgiraju kod firme Organica BiH, vlasnika nekadašnje firme Poliolchem, da uklone opasni otpad iz njihovog kruga, jer je to bila njihova obaveza u skladu sa okolinskom dozvolom koju su dobili od federalnih vlasti. Medjutim do danas nisu uradili ništa konkretno.
Prikupio sam informacije od službenika firme Kemokop, koja je ovlaštena za zbrinjavanje opasnog otpada, o kruksu deponovanom preko pruge u odnosu na nekadasnji HAK I i projektu koji je provelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma 2010. godine na uklanjanju kruksa. Naime, u to vrijeme bilo je sredstava za uklanjanjasamo nekih 900 tona tog opasnog materijala od procjenjenih 4-4500 tona. Informaisan sam da su određene količine kruksa odložene i na nekadašnju deponiju otpada Moluhe.
Ko je dr.prof. Zvjezdan Karadžin
Doktor je teničkih nauka. Dugogodišnji zaposlenik Rudarskog instituta u Tuzli gdje je učestvovao na izradi niza važnih projekata na unapređenju sektora rudarstva u BiH. Zaposlen je na tuzlanskom Univerzitetu. Od spoljenjeg saradnika do profesora RGF-A na predmetima iz oblasti geookolišnog inžinjeringa i sigurnosti u rudarstvu. Radio je kao odgovorni projektant na projektima iz oblasti zaštite okoliša, koje je finansirao UNEP (United Nations Development Program), ali i na velikom broju studija uticaja na okoliš (SUO) važnih rudarskih i termoenergetskih objekata kao što su izgradnja Bloka 7 TE Tuzla, novih rudnika i TE u Bugojnu i Kongora kod Tomislavgrada, ali i SUO vezan za zatvaranje Fabrike HAK II.
Ovlašteni je revizor Studija uticaja na okoliš i mnogih planova koje radi federalno Ministarstvo okliša i turizma. Član je grupe BAS/WG 4 pri Institutu za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH. U prošlom mandatu Vlade TK bio je ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša. Iza svoje zavidne profesionalne karijere ima, tri knjige, jedan priručnik i 38 naučnih i stručnih radova iz oblasti rudarstva i zaštite okoliša.
Predstavnik BiH u međunarodnim inicijativama za smanjenje uticaja rudarstva na okoliš u Jugoistočnoj Evropi (EnvSec inicijativa pod okriljem UNEPa), kao i unapređenje stanja okoliša u regionu (Western Balkan Environment – pod okriljem UNDP-a).
Zašto je to važno?
Kruks je vrlo opasna materija nastao u procesu proizvodnje TDI-ija (toluen diizocijanata) u fabrici HAK II, i koji se spaljivao u posebnim pećima, da bi nakon kvara na pećima, bio zakopan u prostoru industrijske zone Tuzla i dijelom na nekadašnje odlagalište komunalnog otpada Moluhe. Prema standardima EU i američkom OSHA klasifikovan je kao vrlo opasan toksičan materijal.
Pored toga postoji, potencijalno, još veliki broj opasnih materija koje su neprimjereno odložene ili netretirane u krugu nekadašnje fabrike Poliolchem. Radi se o reziduumima žive koja je trenutno neadekvatno odložena u plastičnu burad, cca 20 tona, kao i zagađenju tla sa živom oko pogona elektrolize što predstavlja vrlo ozbiljan okolinski problem. Znamo koliko je živa toksična i reaktivna materija sa potencijalnim ostacima hlora u tankerima za koji se navodi da su isprani i neutralisani azotom. Ali radnici tvrde da nije tako (hlor je korišten kao bojni otrov u I svjetskom ratu) u tankerima je sa sirovim propilen oksidom, koji sadrži razne hlorne spojeve i kao takav je kancerogen i vrlo zapaljiv i drugim materijama u formi neusklađenog proizvoda u količini od cca 40 t, koje bi se morale zbrinuti na poseban način na odlagališta predviđena za opasni otpad.
Kome je to važno?
Pravilno zbrinjavanje ovog otpada je od neprocjenjive važnosti za zdravlje svih ne samo na Kantonu nego i Bosni Hervegovini. Problem sa kruksom deponovanom na nekadašnjem odlagalištu Moluhe je i u tome taj što gradjani prekopavaju odlagalište u potrazi za korisnim materijalima, pa izmedju ostaloga uništavaju metalnu burad u kojima je nepropisno deponovan kruks i samim tim i sebe i okoliš dovode u opasnost.
Zato sam pomogao Ministarstvu za prostorno planiranje i zaštitu okolice TK da aplicira za sredstva od Češke razvojne agencije, jer to mora ići preko vladinih organa. Ovo se može odnositi samo na lokacije gdje je odložen kruks, jer opasni otpad deponovan u krugu fabrike Poliolchema ne može biti predmet ovog apliciranja jer je vlasnik firme dužan da ga ukloni prema uslovima navedenim u okolinskoj dozvoli.
Šta još radi, kako dalje…?
U saradnji sa Univerzitetom i Ministarstvom okoliša TK vodim aktivnosti kako bi aplicirali prema Fondu za zaštitu okoliša FBiH sa projektom u kojem bi uradili temeljnu analizu svih opasnih materija deponovanih u području grada Tuzle. Tačnije da utvrdimo sve lokacije, količine i vrste opasnih materija s prijedlozima za njihovo konačno zbrinjavanje.
Nedavno sam kao predstavnik Naše stranke, pokrenuo urgenciju prema Domu naroda FBiH i federalnim inspekcijama da se ukloni opasni otpad iz nekadasnjeg Poliolchema ( HAK I).
Jedna od aktivnosti kojom se trenutno bavim a nema veze sa ovim opasnim otpadom je vezana za potencijalnu deponiju radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori, Hrvatska , neposredno uz granicu sa BiH, gdje sam u timu koji je angažovala Državna agencija za nuklearnu sigurnost, da utvrdi potencijalne uticaje ovog zahvata na našu državu
Portretira: Biljana S.Tomić
