Ulaganje prljavog novca u nekretnine je modus operandi kriminalaca čiji je cilj da se sakrije porijeklo novca. Uz sebe često imaju pravnu pomoć ili savjetnike kako bi sakrili tragove
Milioni maraka dobijenih kroz ilegalne finansijske tokove, najčešće kroz šverc narkotika, svake godine putuju kroz našu zemlju. Nerijetko taj novac bude legalizovan kupovinom nekretnina, čija cijena iz mjeseca u mjesec raste. Krijumčari droge imaju dobro izgrađenu infrastrukturu u smislu organizovanja transporta, distribucije i prodaje te pranja novca, koji često investiraju u nekretnine. Upravo ovakvi podaci “krase” i optužnice koje bh. tužitelji zastupaju pred sudovima.
I posljednji izvještaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala govori o tome da većina prljavog novca ide u građevinarstvo i nekretnine.
NELEGALNE RADNJE
– Ulaganje prljavog novca u nekretnine je svakako modus operandi koji je zastupljen ne samo u BiH. Radom na terenu smo uvidjeli da obveznici po Zakonu o sprečavanju pranja novca često ne rade svoj posao u praksi, odnosno ne prijavljuju sumnjive transakcije. Čak neki obveznici i sudjeluju u tim nelegalnim radnjama, odnosno savjetuju kriminalce kako da zaobiđu taj zakonodavni okvir. Ono što će biti problem u budućnosti jeste da se pokuša kroz istrage dokazati validnost porijekla novca kojim su izgrađene mnoge poslovne zgrade, hoteli, prodajni centri… posebno u turističkim predjelima BiH, kaže Anesa Agović, koordinatorica za BiH Globalne inicijative.
Anesa Agović: Neki obveznici sudjeluju u nelegalnim radnjama/Gracija
Navodi da su kroz protekle izvještaje ukazali na manjkavosti rada institucija u praksi.
– Isticali smo koliko je važno pratiti trendove, uzimajući u obzir da se kriminalci uvijek trude da budu korak-dva ispred policijskih agencija. Samo pokretanje istraga protiv sistemske korupcije je ono na čemu će se insistirati u budućnosti i posebno u procesu pridruživanja EU. Osim toga, i javnost i građani očekuju da se ti slučajevi počnu procesuirati, a ne samo da odgovornost snose mali ljudi za sitne prekršaje, naglašava Agović.
Dodaje da je jedan od trendova povezan sa virtuelnom imovinom.
– U regionu određenu imovinu možete kupiti kriptovalutom, a u vezi s tim, u FBiH nemamo zakonski okvir koji to tretira, dok u RS-u imamo regulaciju tržišta sa kriptovalutom. To je samo jedan od trendova gdje moramo adekvatno reagovati, ističe Agović.
Smatra da se pitanje o porijeklu novca mora početi postavljati.
– Dešava se često da je cilj oporezovati neku nekretninu, ali nije i cilj ispitati porijeklo novca. Mora se postaviti pitanje kako osoba koja je imala prosječan posao ili platu odjednom postane vlasnik stana koji vrijedi 500.000 KM. Porijeklo novca mora se dokazati. Nažalost, to se pitanje kod nas skoro pa i ne postavlja, kaže Agović.
Podsjeća i na nedavno usvojen Nacrt zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji bi svakako trebao da unaprijedi rad tužitelja i bude bolji alat kod svih onih koji ga primjenjuju.
Glavna sarajevska tužiteljica Sabina Sarajlija za Oslobođenje i O kanal kaže da postoji pravilnik, koji je donesen prošle godine za provođenje tog zakona.
– U njemu su tačno propisane rizične situacije koje bi trebale da budu alarm za uzbunu svim obveznicima. Postoje načini da se ta pojava smanji na nivo koji je prihvatljiv u zemljama EU. Ključ je u dosljednoj primjeni Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma koji opisuje koje su obaveze poreskog obveznika po tom zakonu, kaže ona i dodaje da i istraživanje i praksa pokazuju kako je jedan od oblika skrivanja nelegalno stečenog novca upravo ulaganje u nekretnine.
Smatram da općinske službe koje izdaju urbanističke i građevinske službe nisu dovoljno kapacitirane da vrše nadzor nakon što izdaju takve dozvole. Prema sadašnjem stanju, investitora niko ne pita odakle mu novac niti je on u obavezi da donese neki papir kojim dokazuje da je taj novac zakonito stečen, pojašnjava Sarajlija.
Navodi da je u Tužilaštvu KS-a formiran tim za finansijske istrage koji pruža savjetodavnu pomoć tužiocima koji rade na ovim predmetima.
– Tužitelji u ovom timu prolaze kroz određenu specijalizaciju i radi se na tome da im se olakša pristup određenim podacima, ističe Sarajlija i dodaje da je počiniteljima ovih krivičnih djela cilj da se sakrije porijeklo novca, pa tako najčešće uz sebe imaju pravnu pomoć ili savjetnike kako bi se bolje organizovali i sakrili tragove.
– Da bi nama otežali dokazivanje djela, prebacuju novac na druge osobe, a zna se desiti da se u sve uključi veliki broj povezanih osoba. Potrebno je da svaki taj predmet prati oduzimanje nelegalno stečene imovinske koristi, te da se izriču oštrije sankcije za takva djela. Bez toga nećemo postići svrhu, jasna je glavna tužiteljica Tužilaštva KS-a koje trenutno u radu ima desetak predmeta koji se odnose na pranje novca.
Prema podacima pojedinih medija, u Republici Srpskoj je u trećem kvartalu prošle godine prodato tri puta više stanova nego u FBiH. Od jula do septembra prodata su 953 nova stana u cijeloj BiH. U Federaciji je u tri mjeseca prodato 230 novih stanova, od čega 82 u Sarajevu, a 148 u drugim opštinama i gradovima. U RS-u je u istom periodu prodato čak 720 novih stanova, od toga 249 samo u Banjoj Luci.
Prema riječima Borisa Marića iz agencije Prostor, cijene nekretnina su dosegle vrhunac i trenutno su u stagnaciji.
POTVRDA IZ EUROPOL-A
– Cijene nekretnina u Sarajevu zavisi od lokacije i vrste nekretnine. Pojedine lokacije su doživjele stopostotni rast cijena od 2019. godine. Istina, i u drugim dijelovima grada su rasle, ali na pojedinim lokacijama je to bilo drastično, kao u slučaju naselja Grbavica, pojašnjava Marić.
Dodaje da je više faktora uticalo na rast cijena nekretnina, a jedan od njih je dolazak stranih investitora u BiH koji su pokupovali dio zemljišta oko Sarajeva.
Da se novac od prodaje droge ubrizgava u legalne tokove u BiH, nedavno je potvrdio i EUROPOL, kada je u izvještaju o hapšenju jednog od najtraženijih kriminalaca iznio podatak da je on, zajedno sa saradnicima, “zaradu od prodaje droge oprao kupovinom nekretnina i luksuznih vozila”.
I pored činjenica što sva relevantna istraživanja pokazuju da je BiH, po prisustvu kriminala i korupcije, na ili pri vrhu tabele evropskih zemalja, ovdašnji sudovi gotovo nikog ne osuđuju za pojedina krivična djela pranje novca.
