Bosna i Hercegovina dnevno po glavi stanovnika troši 249 litara vode, Crna Gora 697, Hrvatska 409, Sjeverna Makedonija 725, Slovenija 1,179, Srbija 1,810. Uporedimo li ove brojke koje je iznio Worldometer pozivajuće se na podatke o potrošnji vode u svijetu koje daju Ujedinjeni narodi (UN, UNESCO i FAO), naša zemlja nije najveći rasipnik vode na svijetu. Tu neslavnu titulu drži Turkmenistan, koji po glavi stanovnika troši nevjerovatnih 15,445 litara vode (5500 kubičnih metara vode po stanovniku, što je četiri puta više od prosječnog stanovnika SAD-a i 13 puta više od Kineza. Ova centralnoazijska država također koristi 43 puta više vode za proizvodnju jednog dolara BDP-a u poređenju sa naprimjer Španijom.
Godišnja potražnja za slatkom vodom raste za 64 milijarde kubnih metara
Upotreba vode, ključnog prirodnog resursa, može se podijeliti na povučenu i potrošenu vodu. Povučena voda odnosi se na vodu koja je uklonjena iz prirodnog izvora, poput rijeke ili jezera. Veliki dio te vode vraća se u prirodu, čime se omogućava njena ponovna upotreba, zbog čega se ovi izvori često nazivaju “obnovljivima”. S druge strane, potrošena voda označava vodu koja se koristi i potom ne vraća svom izvornom mjestu, čime se trajno gubi iz prirodnog ciklusa.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, globalna potrošnja vode pokazuje značajnu neravnotežu između sektora. Poljoprivreda dominira sa 70 posto ukupne potrošnje vode, dok industrija koristi 20 posto, a domaćinstva tek 10 posto. No, u industrijaliziranim zemljama ovaj omjer se mijenja u korist industrije, koja troši više od polovine dostupne vode.
Povlačenje slatke vode utrostručilo se u posljednjih 50 godina, a godišnja potražnja za slatkom vodom raste za 64 milijarde kubnih metara. Ovaj rast potražnje pokreću razni faktori, uključujući porast svjetske populacije za približno 80 miliona ljudi godišnje, promjene u životnim stilovima i prehrambenim navikama, te rast proizvodnje biogoriva. Za proizvodnju jedne litre biogoriva potrebno je između 1.000 i 4.000 litara vode, što dodatno opterećuje vodne resurse. Istovremeno, ubrzani rast potražnje za energijom također dovodi do povećanja potrošnje vode.
Devet gradova u BiH, najvećih potrošača vode
U zemljama u razvoju, nedostatak čiste vode uzrokuje 80 posto bolesti, rezultirajući s tri miliona preuranjenih smrti godišnje. Posebno zabrinjavajući podatak je da 5.000 djece dnevno umire od dijareje, bolesti koja se lako može spriječiti adekvatnom čistom vodom i sanitarnim uslovima.
Ovi podaci ukazuju na hitnu potrebu za promjenom pristupa upravljanju vodnim resursima kako bi se osigurala održiva budućnost.
Prema Water Action Hub-u najveći gradovi u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) troše 61 posto ukupne potrošnje vode. Sarajevo je na vrhu sa 36 posto, Mostar troši 10 posto, Tuzla devet, a Zenica šest posto. Poljoprivredno zemljište zauzima 11.367 km2 (43,5 posto), od čega je obradivo 7.184 km2. Procjenjuje se da ukupna površina kojoj je potrebno navodnjavanje predstavlja 808 km2 (11,2 posto) ukupnog obradivog zemljišta, ali sadašnje procjene pokazuju da se samo 16 km2 (0,2 posto) obradivog zemljišta u stvarnosti navodnjava. U entitetu Republika Srpska, najveći gradovi troše 50 posto ukupne vode; Banja Luka prednjači sa 25 posto, slijede Bijeljina sa 10 posto, Prijedor sa sedam, te Doboj i Zvornik sa po četiri posto.
