Problemi s probavom mogu biti različitog tipa: od osjećaja nadutosti i težine u želucu, preko žgaravice i nepodnošenja određenih namirnica (intolerancija na laktozu, fruktozu ili histamin iz hrane), do zatvora uzrokovanog slabijom pokretljivošću crijeva i neravnotežom crijevne flore.
Kako biste generalno smanjili rizik od probavnih tegoba svakako je bitno prestati pušiti, konzumirati alkohol i napitke koji sadrže kofein, jesti manje i češće obroke spravljene od namirnica koje vam ne uzrokuju tegobe, ne jesti najmanje tri sata prije spavanja, izbjegavati tjelovježbu nakon obroka i izbjegavati stres.
Ako imate izražene i svakodnevne probavne tegobe, ako naglo i neobjašnjivo mršavite, osjećate žgaravicu i ujutro kada se probudite, ili osjećate nelagodu nakon jela, a niste sigurni da li je riječ o lošoj probavi, obvezno se javite svom liječniku, kako biste napravili sve pretrage da bi se utvrdilo što je uzročnik vaših tegoba.
Nadutost, grčevi i težina u donjem dijelu trbuha nakon svakog obroka, manjak snage i loše raspoloženje, mogući su znaci nepodnošenju pojedinih namirnica. Simptomi nepodnošenja hrane su vrlo nespecifični, a variraju od npr. gore navedene nadutosti, težine u želucu i grčeva, preko glavobolje, migrene, umora ili depresije do osipa, svrbeža, dermatitisa, psorijaze, artritisa itd.
Najvažniji uzrok intolerancije na hranu je manjak enzima u probavnom sustavu, ali do nje može doći i zbog farmakološkog učinka vazoaktivnih amina prisutnih u hrani (npr. histamin iz tvrdog sira ili crvenog vina), te anomalija u apsorpciji hranjivih tvari u crijevima (intolerancija na fruktozu).
Probavni enzimi se stvaraju u gušterači i omogućuju probavu unesene hrane. Osnovne skupine probavnih enzima uključuju proteaze za probavu proteina, lipaze za probavu masnoća i amilaze za probavu ugljikohidrata. Enzim celulazu, koji je potreban za razgradnju vlakana, ljudski organizam ne proizvodi, stoga ga je potrebno unijeti u organizam konzumacijom sirovih namirnica ili u dodacima prehrani.
U slučaju nedostatka određenih probavnih enzima dolazi do intolerancije na te namirnice za čiju je probavu enzim zadužen.
Najpoznatija intolerancija na hranu je nepodnošenje laktoze. Mlijeko i mliječni proizvodi sadrže šećer laktozu koji se u organizmu razgrađuje uz pomoć enzima laktaze. S obzirom da se prirodna proizvodnja laktaze u organizmu postepeno smanjuje već nakon druge godine života, laktoza se ne probavlja do kraja i nastaju simptomi kao što su nadutost, grčevi i proljev.
Također, mahunarke i žitarice predstavljaju važan dio zdrave prehrane, ali kod velikog broja ljudi izazivaju nadutost i vjetrove. Za razgradnju ovih namirnica potrebne su velike količine probavnih enzima (osobito iz skupine amilaza). Ako organizam ne proizvede dovoljne količine tih enzima, dolazi do otežane probave ugljikohidrata koji se nalaze u ovim namirnicama i do pojave simptoma intolerancije.
Ako je probavljanje hrane otežano smanjenom proizvodnjom probavnih enzima, veća količina polurazgrađene hrane dospijeva u debelo crijevo gdje dolazi do njihove fermentacije i gomilanja plinova, a broj se štetnih bakterija povećava.
Zbog sposobnosti sprečavanja rasta patogenih (štetnih) mikroorganizama, probiotičke bakterije imaju osobinu vraćanja narušene ravnoteže crijevne mikroflore. Laktobacili i bifidobakterije samo neke od korisnih bakterija koje naseljavaju sluznicu crijeva.
Probiotici “dopunjuju odred” zdravih bakterija koje se i inače nalaze u crijevima. Posljednjih godina sve je više znanstvenih istraživanja koja dokazuju brojne pozitivne učinke probiotika na zdravlje općenito, posebno na zdravlje crijeva, a korisni su i za brže uspostavljanje ravnoteže bakterijske crijevne flore kada je ona narušena zbog uzimanja antibiotika.
U slučaju gore navedenih simptoma, ograničite unos namirnica koje prekomjerno opterećuju probavu. Počnite s manjom konzumacijom mliječnih proizvoda (dnevno pojedite najviše dva mliječna obroka), a posebno izbjegavajte velike količine mlijeka, ali i kafu s mlijekom. Potrebnu količinu kalcija organizmu osigurajte konzumiranjem kozjeg sira ili jogurta. Oprezni budite i s rafiniranim žitaricama, odnosno ograničite unos keksa, bijeloga hljeba, rafinirane tjestenine i riže. Radije ih zamijenite cjelovitim žitaricama koje se znatno lakše probavljaju. U prehranu uvrstite i mahunarke: leću, mahune, slanutak…
