Protekle su dvije decenije od otvaranja prvog slanog panonskog jezera u srcu Tuzle. Niko te 2003. godine, pa ni tadašnji prvi čovjek grada Jasmin Imamović, nije mogao očekivati takav turistički bum i promjenu slike grada kakva je stvorena danas.
O tih 20 godina intenzivne gradnje, promjene imidža grada, privlačenja prvo domaćih, pa onda i inostranih turista, razgovarali smo sa nekadašnjim gradonačelnikom Tuzle Jasminom Imamovićem, danas zastupnikom u Parlamenarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Prva asocijacija na Tuzlu
– Percepcija drugih o Tuzli uvijek je bila ugalj i sol, a istraživanje na Ekonomskom fakultetu u Tuzli otkrilo je da je danas prva asocijacija na Tuzlu slana panonska jezera. Dakle, jedina slana jezera u Evropi, jedina u svijetu, kupalište i plaža u centru grada nagrađena drugom turističkom nagradom na planeti UN-ove Svjetske turističke organizacije. Više nije Tuzla onakva kakva je bila 2003. godine, ne možete je ni zamisliti bez slanih jezera, bez Trga slobode, Sonoga trga, Trga oko bista Meše Selimovića i Ismeta Mujezinovića, Tvrtkovog parka, prvog bosanskog kralja… Ne možete je zamisliti sa redukcijama vode, sa tonjenjem… Dakle, prije 2003. godine turisti su se ovdje zaustavljali samo na semaforu, nije ih ni bilo ili gotovo da ih nije ni bilo. Imali smo hotelskih smještajnih objekata ukupno osam, a sada ih je 89. Imao sam san da se građanima nešto istinski i lijepo desi i građani su to shvatili jer na otvorenje prvog slanog jezera došlo je 25.000 ljudi. Nikad u historiji Tuzle se nije okupilo toliko ljudi ili da protiv nečeg protestuju ili da nešto podrže. Ovoga puta bila je to podrška. To je meni i mom timu dalo krila, nastavili smo čitavu seriju, to je bila tačka preokreta, uslijedilo je drugo jezero, vodopadi, treće jezero, uređenje kompleksa Slane Banje, historijske jezgre, trgova koje sam spomenuo, povezivanje te ogromne pješačke zone sa dva mosta i došlo je do ekspanzije gradnje – kazao je Imamović.
S razvojem i izgradnjom slanih panonskih jezera došlo je do razvoja kulturnog turizma, hotelijerstva, ugostiteljstva, novih tehnologija. Tuzla prestaje biti provincija iz koje se odlazi u potrazi za udobnosti nego je centar u koji turisti dolaze da im bude lijepo i ugodno. Takvo šta 2003. godine nije mogao ni naslutiti Imamović.
Bolji život građana
– Nisam mogao naslutiti da će biti ovako dobri rezultati. Htio sam bolji život građana, išao sam bojažljivo prema turizmu, ali došlo je do eksplozije razvoja raznih grana privrede, a posebno turizma. Zatim trgovine u međuvremenu, tu nam se posrećilo s razvojem „Binga“, ugostiteljstva, hotelijerstva i dalje se podnose zahtjevi za dobijanje dozvola. Mjereno je da je turizam porastao preko 1000 posto rastom smještanjnih kapaciteta, a još nije gotova evidencija za apartmane koji se iznajmljuju po principu stan na dan. To je, znači, više od 1000 posto. To je šokantno dobar rezultat, to zaista nisam mogao prije 20 godine očekivati, ali sam imao san i imao želju da fanatičnom upornošću i fanatičnim radom taj san i ostvarim – kaže on.
Tačka preokreta je 2003. godina. Uporedo sa slanim panonskim jezerima Tuzla ima i najznačajniju književnu nagradu “Meša Selimović”, Festival umjetnosti mladih “Kaleidoskop”, Soni trg, Trg slobode, Tvrtkov park, Kuću Plamena mira, Kuću bosanskog jezika. I, naravno, još mnogo toga poput ateljea Ismeta Mujezinovića, Galerije portreta, Muzeja “Husinska buna”… Gdje onda Imamović za deset godina vidi Tuzlu?
– Do 2033. godine mislim da treba napraviti četvrto jezero u produžetku, spojiti jednim lijepim mostom i očekujem da uvijek budu u javnom vlasništvu, u vlasništvu grada, ovo što je u ogradi Panonike. Ali, pozivam poduzetnike neka prave slana jezera na drugim mjestima i izvan ograde Panonike koja će biti u njihovom vlasništvu. Vidim Grad Tuzlu kao grad desetina slanih jezera, slanih laguna, širom Tuzle svi mogu koristiti slanu vodu i tada bi smo napravili daleko, daleko, veću priču i od ove koja je sada velika – zaključio je na kraju razgovora za Fenu Jasmin Imamović.
