Tuzla

Povratak umjetnika u grad soli nakon pola stoljeća: “U Tuzli se osjećam odlično, ali sam malo razočaran”




Vajar Živorad Ciglić – Cigla nakon skoro 50 godina vratio se u Tuzlu u kojoj je ostavio jedno od svojih najvećih djela. Skulptura Kapitel koja svjedoči o dugoj historiji života na ovom području, jedan je od simbola grada soli i gotovo da nema brošure o Tuzli u kojoj nije predstavljena.

Vajar je došao u posjetu gradu u kojem je nakada živio, svojoj skulpturi kojoj je potrebna restauracija i koju je odlučio sam “popraviti”.

Nekad i sad

– U Tuzli se osjećam odlično, ali sam malo razočaran. Ovo nije moja Tuzla nekadašnja, ova je nova Tuzla, velegrad. Prosto sam zadivljen kako je sve napravljeno. Sinoć su me prijatelji vodili da prepoznam neke svoje stare staze i nisam mogao gotovo ništa da prepoznam. Zadnji put sam bio tu 1968. godine, kada sam imao izložbu – priča vajar Živorad Ciglić.

Inače, Ciglić je u Tuzli živio od 1960. do 1962. godine, a pored umjetničkog rada, predavao je likovno u Osnovnoj školi “Džemal Mandžić”, koja sada nosi ime Pazar. Danas živi na Vračaru u Beogradu, gdje, iako u 86. godini života, još uvijek radi i stvara.

– Spomenik je poprilično oštećen. On se sastoji od četiri plohe i iznutra je šupalj. Gornja površina je s vremenom popustila, pa je voda ulazila unutra, tako da ima dosta posla da se dovede u bolje stanje. Ovakve spomenike ne treba ostavljati 50 godina bez popravki – kaže Živorad Ciglić.

Spomenik kapitel nalazi se na Slanoj Banji, a čine četiri plohe od kojih svaka predstavlja jedan period u historijskoj razvoju Tuzle. Radi se o prizorima iz porivrede i proizvodnje soli, a obuhvaćeni su prahistorija, rimsko doba, srednji vijek i osmanski period. Iznad svakog motiva stoji i po jedan natpis Salines, Bos, Tuz i Soli.

Lud i jak

– Za vajara imaju dva pravila. Treba biti lud i jak – govori Ciglić na pitanje kako u 86. godini još uvijek radi.

O Kapitelu bez ikakve zadrške kaže da je rađen da bude simbol grada, što je ovaj spomenik zaista i postao.

– Htio sam da prikažem prošlost Tuzle. Drago mi je da je postao motiv za brojne brošure. Pravio sam ga od smjese cementa i kamene rizle, armiran iznutra – pojašnjava vajar.

Inače, tvorac Kapitela u Tuzlu je došao u organizacije Magic Factory, koja stoji iza Tuzla Film Festivala (TFF). Upravo je organizacija Magic Factory u dogovoru sa Jusufom Jaganjcem, odlučila donirati sredstva za očuvanje ovog jedinstvenog kulturno historijskog spomenika u BiH.

Jusuf Jaganjac je autor filma “Tu pored nas”, o kulturno-historijskom naslijeđu Tuzle, koji će 19. oktobra biti prikazan na TFF-u i koji, između ostalog, govori i o spomeniku Kapitel. Film otkriva nepoznate stvari o poznatome, nastajanju i propadanju kulturnog naslijeđa grada soli.



Možda će Vas zanimati i: