Nakon prvog dijela današnjih predavanja na Festivalu savremene žene, na lokacijama Narodno pozorište Tuzla i Pozorište mladih Tuzle nastavljen je bogat ovogodišnji program.
Što sam baš novinarka? bio je prvi panel nakon pauze kojim se prisutnima online putem obratila Emela Burdžović-Slipičević: “Ja se zalažem i ponajviše radim za ljude koji vole ovu zemlju, koji se unatoč svim problemima nadaju boljoj budućnosti ove zemlje. Sklonost jednoj građanskoj ideji Bosne i Hercegovine je moja vodilja. Novinari i novinarke se ne trebaju čega bojati, jer se ne boje čak ni oni koji su dijelom afera koje su prisutne u našem društvu. Mene u novinarstvu drži prvenstveno ljubav i ni uvrede ni prijetnje ne smiju da nam naude.”
Ines Kadić imala je panel pod nazivom Moje slatkoće: Kutak u domu o kojem ste sanjali:
“Kada su nam tokom pandemije zabranili putovanja došla sam na ideju kako da se na kreativan način provodi vrijeme u domu. Prvenstveno sam htjela da se sa svojima dodatno upoznam. Još jedan od važnih razloga je što sam ovakvim radom željela da donesem nešto pozitivno i u živote drugih. Važno je podsticati druge, ne samo pričom, nego i primjerom da možete sve ostvariti. Uvijek pokušajte da manje slušate onaj glas u glavi koji vam govori da nešto ne možete.”
Branislava Antović-Aleksić pričala nam je o temi Moć društvene mreže: “Ja sam putem svog bloga dobila i na početku sve svoje angažmane. Od 2016-te naovamo ja širim svoj tim i neke druge žene počinju da pišu na mom blogu. Trenutno u mom ženskom timu piše 10 žena. U celom mom razvojnom putu sam se mučila sa tim koliko da pustim iz sebe da piše blogerka ili novinarka. Od 2020. društvene mreže više ne možemo da posmatramo kao ranije. Društvene mreže su postale zaista važne i postale su poluga menjanja sveta.”
Kada hobi postane profesija tema je panela koji je izlagala Dunja Jovanić: “Uvek naglašavam da postoji jedna stvar koja je bitnija od vašeg plana i bilo kakvih brojki. To je da u bilo šta krenete iz ljubavi jer vi ćete to onda uvek voleti jer ste iz ljubavi tako i ušli. Nisam znala da ću uspeti, kao što verovatno nisu ni moje koleginice jer je to prije 10ak godina bilo neizvesno. Tržište nije bilo spremno za influencere, a ja sam se razvijala kao što se razvijalo i tržište. Ja se kroz svoj rad trudim da se vidi realan život, a ne samo lepe stvari.”
Influencerica i youtuberica Amina Efendić pričala je na temu Život pod lupom javnosti: “Kada sam počinjala ja nisam našla neku podršku u okolini. Treba da nađemo neku sredinu koja će nam dati vjetar u leđa i gurat nas dalje. Mislim da možemo da ostvarimo sve što zamislimo ukoliko vjerujemo u to i ukoliko sebi damo šansu.”
Sanja Gardašević online putem održala je panel na temu Digitalna privatnost: “Dok nas od malena uče kako da se ponašamo u stvarnom životu, ustaljeno viđenje šta je privatno a šta ne, na internetu se još uvijek formira. Digitalne tehnologije su se mijenjale i još se mijenjaju mnogo brže nego što naše razumijevanje privatnosti može da se promijeni. Svako naše kretanje i svaka naša aktivnost ostavlja mali trag na internetu.”
Innovation changing our mindset bila je tema panela koji je prisutnima prezentovala Marina Dimova: “Ja dajem svoja znanja, vještine i entuzijazam za javna dobra. Važno je pokušati vladama davati mogućnosti za nova rješenja. Time se unaprjeđuju i životi svih ljudi. Rad sa zajednicom je od izuzetne važnosti i to je šansa da se pomogne na mnoge načine.”
Prof. dr. Lejla Kapur-Pojskić govorila je na temu Šta nauka misli o našoj budućnosti te istakla sljedeće: “Naučnici su tiha snaga svakog društva i aktivno rade na rješavanju problema koji nas svakodnevno okupiraju. Svrha nauke jeste da sistematičnim prikupljanjem podataka zaključuje ne na osnovu pojedinačnih slučajeva, nego sistematično i kroz vrlo rigorozne korake metodologije. Inovacija je novo tehnološko rješenje za već postojeće probleme koji su jasno i definitivno ustanovljeni. Naukom se bavimo da bi došli do idealnih rješenja za dati problem. Nauka posjeduje univerzalnu metodologiju. Bez obzira gdje se naukom bavite, morate poštovati ista pravila.”
Današnji završni panel u Narodnom pozorištu Tuzla bilo je na temu Kako će izgledati društvo poslije pandemije? Govornice su bile Akademkinja, prof.dr. Marija Knežević, Slađana Ćosić i Dr. sc. Senada Šelo-Šabić. Moderator ovog panela bio je ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Marija Knežević istakla je važnost motivisanja: “Ja sam probijala led prije 30 godina u periodu kada je preduzetništvo bilo dio muškog svijeta. Sve nove prilike koje nam se dešavaju su prilike da preduzetnica vidi šansu, da prepoznaje prilike. Katastrofa će biti u budućnosti, a pandemija je odgovor prirodi na naše ponašanje prema njoj. U takozvanoj cirkularnoj ekonomiji svaki otpad se smatra budućim resursom.”
Slađana Ćosić prisutnima i svima koji su pratili ovaj panel poručila je sljedeće: “Ja sam velika pobornica i vjerujem u žensku snagu i pamet. Svakodnevno doživljavam žensku solidarnost. Covid-19 sa sobom je donio mnogo toga negativnog. Od smanjenja zaposlenosti do smanjenja produktivnosti što je uticalo i na lanac opskrbe. Potrošači su promijenili svoje navike. Uslužne djelatnosti su pretrpjele ogromne gubitke. Pandemija u suštini predstavlja poziv globalnim čelnicima do pajačaju suradnju za kolektivno djelovanje”
Dr. sc. Senada Šelo-Šabić naglasila je promjene koje se dešavaju na društvenom planu: “Promjena je stalna. Mi stalno želimo imati sigurnost, ali promjene su neminovne. Kada budemo shvatili promjenu kao naše prirodno stanje, onda ćemo radije fluktuirati. Bez obzira na krize koje nas resetuju, mi moramo rasti jer rast je prirodan proces. Stara rješenja ne mogu funkcionisati u novim uslovima.”
Kolektiv vs individua bila je prva tema nastavka prvog dana Festivala savremene žene u prostorijama Pozorište mladih Tuzle. Tijana Vignjević, magistrica orkestarskog dirigovanja, istakla je sljedeće: “Moj cijeli život, moji poslovi se sastoji od grupnih obaveza. To su poslovi koji podrazumijevaju da ego morate ostaviti kod kuće. Cijeli život radim na tome da se izborim sa svojim egom, ali isto tako ako nema ega znam da neću uspjeti. Mislim da je za mlade i za naše društvo bitan osjećaj pripadnosti nekoj grupi.”
Prof.dr. Danica Kragić-Jensfelt online putem prezentovala je panel Nove tehnologije su ženskog roda: “Volim raditi sve i svašta, a bavim se robotikom. Robote imamo više od 70 godina u industriji. Često se postavlja pitanje da li će roboti biti bolji i pametniji od ljudi. Ja kažem da već jesu, a ono što je dio mog istraživačkog rada je robotika na otvorenom. Poslovi koj se danas automatizaruju su primjer jednog skladišta ili marketa. Sav fizički rad preuzimaju roboti.”
Suvlasnica i direktorica agencije Communis Zvezdana Žujo imala je panel na temu Zašto kažeš ljubav, a misliš na keks? Tokom svog izlaganja Žujo je naglasila sljedeće: “Tema je došla sasvim slučajno, a ovo je osvrt na to šta žene rade slabije i lošije od muškaraca. Ja sam old school i smatram da su nam muškarci potrebni isto onoliko koliko i mi njima. Odnos muškarac žena potiče iz porodice. U poslu sam učila i od muškaraca i žena.
Adnan Hajrulahović bio je moderator panela Kreativna moć svakog biznisa kojeg su izlagale Nejla Ramović i Amra Sofić.
Nejla Ramović: “Grafički dizajn ja želim da približim tako što ću reći da je to sve što vidite. Od nas se očekuje da mi svakodnenvno budemo kreativni, ali to nije moguće. Ako volimo ono čime se bavimo onda ćemo mi sigurno u tome i ispjeti.
Amra Sofić: “Svaki biznis ima moć i svi mi imamo neku posebnost koju mi možemo pokazati svijetu. Iza mene stoji čitav niz ljudi. U ponudi imamo svilene maskice, trakice, kravate, marame. Težim da timski radimo, a vizija je da se proširimo i da napredujemo.”
Ivana Kolar svoj panel na temu Korporacija ili poduzetništvo? prisutnima je izlagala online putem i istakla nekoliko značajki: “Kada sam dala otkaz u korporaciji u kojoj sam bila u usponu, svi su mi rekli ti nisi normalna. Prije pet godina sam osnovala firmu, a moja tvrtka bavi se poslovnim savjetovanjem. Prije ovog sam radila 15 godina u korporacijama.”
Željka Maras prisutnima je objasnila neke važne stvari na temu Šta nas je pandemija naučila o hrani: “Prije korone, 2019 godine krenula sam sa biznisom i imali smo jela koja su sterilizirana, upakirana u vakuum. Prvi val korone donio je mnogo koncepata kao ovaj naš. Budući da su brojni restorani bili prinuđeni da zatvore, mi smo nastavili i za vrijeme korone sa poslom. Kupci su se navikli na udobnost svog doma. Pokazalo se da proizvodnje hrane jako dobro rade.”
Ivan Barbalić bio je moderator panela No straight path to success koji je bio tema kojom se obratila Sandrine Friscia: “Bilo je mnogo uspona i padova, ali uspjela sam. Sad sam tu gdje jesam. Kao student nisam znala šta ću da radim, ali sam znala da zelim da putujem, da sam neovisna, da imam sigurnost. u tom trenutku nisam znala čemu to vodi, ali sretna sam i drago mi je gdje sam sad.”
Goranka Savić-Pljevljak prisutnima je govorila na temu Ostajem tu: “Mi dolazimo iz Konjica, a rezbarenje je nešto što Konjic najbolje opisuje. Jedna od jako velikih inspiracija jeste bilo da mi počnemo nešto na selima. Vratili smo se na sela i počeli pomagati ljudima koji tu žive, poceli smo vraćati zanate i tradiciju koja se zaboravlja.”
Završni panel ovog dana u Kaleidoskopu održala je Amela Špendl na temu Urbani prostor utiče na sve nas: “Javni prostor predstavlja produžetak našeg intimnog prostora. Danas u gradovima živi polovina čovječanstva.Do 2035. će većina stanovništva živjeti u metropolitanskim regijama.”
Drugi dio današnjih panela iz Narodnog pozorišta Tuzla možete gledati OVDJE
Ovogodišnji Festival savremene žene ne bi bilo moguće realizovati bez podrške naših sponzora koji su prepoznali važnost ovakvog događaja za čitavu Bosnu i Hercegovinu. Naši sponzori su društveno odgovorne kompanije koje razumiju važnost uključivanja žena u sve društvene procese kao i značaj prilike da upravo one motivišu svojim uspjesima buduće generacije.
