Babine huke, džemre prvo, drugo, treće, izrazi su koji se mogu naći u narodnoj meteorologiji.
Mladi meteorolog Nedim Sladić dao je neka pojašnjenja za ove izraze, ali i ispričao da li jaka zima ima veze sa vrelim ljetom… Dotakao se i marčanih bura.
“Džemre je iza nas. Sva tri su ispucala, ako se uzme narodno vjerovanje. Posljednje džemre koje je išlo u zemlju, bilo je 5. marta. Nakon toga, između 10. i 17. marta, smatra se da dolaze babine huke, koje su na neki način prvi vjesnici proljeća jer u tom trenutku smatra se da se tople i hladne zračne mase sukobljavaju, hladne sa sjevera i tople s juga i gdje proljeće polahko preuzima primat”, kaže na početku razgovora Sladić.
Sniježna zavjesa
Kaže da se “babine huke” ispoljavaju na način da se u jednom danu više puta izmjene vremenske prilike.
“Narod kaže da se kod babinih huka u veoma kratkom vremenskom intervalu manifestiraju sva četiri godišnja doba. U Sarajevu često zna doći do toga da se sniježne zavjese doslovno spuštaju sa Bukovika dalje prema dolini. Sniježne padavine budu kratkotrajne, ali izuzetno jake s vjetrom. Nakon toga se smiri, propada kiša, pa dođe do naglog razvedravanja i opet po ciklusu novo naoblačenje. Sniježna zavjesa i tako više puta na dan “, rekao je.
Upitano je šta su to marčane bure, koje se vežu za mart mjesec.
“Ima jedna izreka, ali to je narodna meteorologija. Smatra se da ukoliko se ne ispušu te tri marčane bure, ispuhat će se tokom ljeta i to tako da jedna traje osam dana, jedna dva dana i posljednja 24 sata. Tako da ima nekih vjerovanja koji se vežu za narod, ali stvar je u tome što nema tačan datum. Uvijek to može varirati. Obično i kada govorimo o intezitetu tih bura, prva i treća smatraju se da su uvijek jače od druge, ali i to varira. Znate kakva je priroda, ona je savršeno nestabilna kada govorimo o vremenskim prilikama. Uvijek je sve sklono promjenama, u zavisnosti od položaja atmosferskih pritisaka nad određenim područjem”, govori Sladić.
Prokomentirao je i narodno vjerovanje da ukoliko zima nije bila jaka, ni ljeto ne može biti lijepo.
U Mostaru 2007. godine bilo 43 stepena
“Pa navest ću vam nekoliko primjera kada je to zaista i bilo tako. Naime, 2014. godine je bila izuzetno topla zima, jedna od najtoplijih koje pamtimo, a onda ljeto puno kiše, promjenljivo, često svježe kada govorimo o temperaturama zraka tokom dana. Recimo imali smo dobru zimu 2012, godine, veliki snijeg, dosta minusa i onda je ljeto bilo požarno, vrelo, nepodnošljivo. Recimo, 2018. godina smo imali izuzetno toplu zimu. Nakon toga došlo je poprilično nestabilno ljeto sa puno kiše. Ali imamo i primjera kada nije bilo tako”, kaže Sladić i dodaje:
Ovo pravilo nije “držalo vodu” 2007. godine, kada je bila izuzetno topla zima, a onda je došlo izuzetno vrelo ljeto i veliki toplotni talas koji smo zabilježili krajem jula kada su temperature u Mostaru dostizale 43 stepena – ispričao je Sladić.
Izvor: Faktor
