Bh. povorka ponosa nije komercijalni događaj, nego neophodan politički protest i iskaz otpora, kao što su to i protesti drugih obespravljenih građana i građanki”, naveli su iz Organizacionog odbora. Na ovaj način još jednom je ukazano na sve institucionalne i zakonske prepreke sa kojima se LGBTIQ osobe kontinuirano i svakodnevno suočavaju
Druga Povorka ponosa u BiH otkazana je zbog pandemije koronavirusa. Bez obzira na pandemiju upitno je da li bi i bila održana jer je Ministarstvo saobraćaja KS odbilo zaustavljanje saobraćaja na ruti Povorke ponosa sa obrazloženjem da “ometa saobraćaj” . Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa je nizom alternativnih akcija obilježio datum na koji se trebala desiti druga protestna šetnja Bh. povorke ponosa
Kroz zauzimanje javnog prostora, održavanjem performansa i akcijom Ponos na četiri točka, poručuju da su ulice bh. gradova i njihove, ali da se ne osjećaju slobodno i sigurno na njima.
Zbog loše epidemiološke situacije šetnja je odgođena, ali uprkos tome aktivisti iz cijele Bosne Hercegovine poručuju javnosti i institucijama da su LGBTIQ osobe dio bh. društva i kao takve zahtjevaju jednaka prava.
“Bh. povorka ponosa nije komercijalni događaj, nego neophodan politički protest i iskaz otpora, kao što su to i protesti drugih obespravljenih građana i građanki”, naveli su iz Organizacionog odbora.
Na ovaj način još jednom je ukazano na sve institucionalne i zakonske prepreke sa kojima se LGBTIQ osobe kontinuirano i svakodnevno suočavaju. Kroz svoje djelovanje i borbu za jednakost susreli su sa ozbiljnim, neravnopravnim problemima prilikom pristupa javnom prostoru.
SLOBODA OKUPLJANJA U BIH NE POSTOJI
Iz Organizacionog odbora upozoravaju da institucije zadužene za sprovođenje Zakona o javnom okupljanju imaju neproporcionalan pristup protestima za ljudska prava, a protesti sa predznakom LGBTIQ bivaju dodatno pogođeni.
“Bh. povorci ponosa, već drugu godinu zaredom, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nalaže dodatne mjere sigurnosti, koje niti jednom drugom protestu, iako jesu bili okarakterisani kao skupovi visokog rizika, nisu nametnute, nego su ih nadležne institucije pokrivale. Stavljanjem ovih mjera sigurnosti na teret organizatora_ica, poručuje se da država nema kapaciteta ili ne želi da pruži potpunu sigurnosnu zaštitu LGBTIQ osobama i drugim učesnicima/ama povorke ponosa. U praksi u Kantonu Sarajevo jedino se LGBTIQ protestima stavljanju ovakve dodatne mjere na teret. Ovim mjerama se uslovljava korištenje javnog prostora za protest protiv nasilja, diskriminacije i nejednakog položaja LGBTIQ osoba. Neispunjavanjem ovih uslova mi ne možemo izaći na ulicu i boriti se za ljudska prava”, naveli su iz Organizacionog odbora.
Lejla Huremović u razgovoru za Žurnal kaže da da su dodatne mjere podrazumijevale angažovanje dodatnih zaštitara te obezbjeđivanje betonskih i metalnih ograda.
– To smo morali mi da nabavimo kako bi osigurali rutu po kojom bi se kretali. Mi nismo znali da je to traženo samo od nas, tu informaciju je nedavno objavio Birn. Iako je bilo niz skupova koji su bili okarakterisani kao skupovi visokog rizika, samo su nama nalagali te mjere, kaže Huremović.
Armin Durgut/PIXSELL
Smatraju da su izmjene Zakona o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo hitno potrebne, kako bi sloboda okupljanja i borbe za ljudska prava bila sprovodiva u praksi jednako za sve. Podsjetili su da je Ministarstvo saobraćaja kantona Sarajevo prije nekoliko godina kroz administrativnu šutnju uskratilo javnu protestnu šetnju LGBTIQ osobama, a ove godine to ponavlja svojom odlukom da protest za ljudska prava ometa saobraćaj, te stavlja fokus na javno preduzeće i profit prije ljudskih prava.
Huremović kaže da su prošle godine od Ministarstva saobraćaja regularno dobili odborenje a ove godine šetnja gradom LGBTIQ osoba bi ometala saobraćaj.
– Ove godine smo dobili odbijenicu u kojoj stoji da Povorka ponosa ometa saobraćaj, da građani i građanke negoduju zbog zaustavljanja saobraćaja te da će teret biti na GRAS-u zbog toga što će ispaštati novčano zbog obustavljanja saobraćaja. Ono što je napisano u njihovom obrazloženju znači da su negodovanje građana i profit važniji od ljudskih prava, kaže Huremović.
ŽIVOT U STRAHU
“LGBTIQ zajednica se svakodnevno suočava sa teškoćama nasilja i straha zbog stigme i diskriminacije koje doživljava od države i društva. Suočavamo se sa strahom od fizičkog i psihičkog nasilja, diskriminacije, mržnje, odbačenosti, nerazumijevanja, seksizma, rasizma, fašizma, ksenofobije, homofobije, bifobije i transfobije. Svaki izlazak iz sigurnog prostora za nas je potencijalna opasnost.” – izjavila je u svom govoru Bisera Hodžić, članica Organizacionog odbora.
LGBTIQ osobe u BiH još uvijek nisu zakonski jednake sa heteroseksualnim osobama. Iz Organizacionog odbora smatraju da je neophodno u što kraćem roku donijeti zakon o istospolnom partnerstvu koji bi zaštitio istospolne parove koji se trenutno suočavaju sa nemogućnošću ostvarivanja porodičnih prava. Nepostojanje regulacije pitanja tranzicije trans osoba, stvara ogromne probleme u svakodnevnom životu, te traže hitnu zakonsku regulaciju ovog pitanja i uspostavljanje medicinskog tima koji bi zdravstveno pokrio ovu oblast.
“Ako se za mnoge događaje sa LGBTIQA predznakom tvrdilo da sada nije vrijeme za njihovu realizaciju, ako se vjerovalo da ovo nisu prilike, nego neprilike koje prizivamo, možete zamisliti kako izgleda proces borbe unutar samih LGBTIQA osoba. Da bismo kreirali momentum i pravo vrijeme za nas, da bismo gradili zajednički prostor sigurnosti i pokazali da je to moguće, od nas se očekuje da stalno i iznova prelazimo vlastite granice, te da razuvjeravamo društvo, koje nas pritom u isto vrijeme mrzi i napada.” – rekao je Mirza Halilčević, član Organizacionog odbora.
Napominju da je uključivanje prava LGBTIQ osoba u javne politike zagovaranja i izgradnja akcionih planova na svim nivoima vlasti neophodna, kako bi se nadležne institucije dodatno obavezale na proaktivan rad na suzbijanju diskriminacije i nasilja u porodici, te osiguravanju sigurnog javnog prostora za LGBTIQ osobe.
