U Centru objedinjenog hitnog prijema Kliničkog bolničkog centra Osijek ovih su dana dijagnosticirali infarkt kod pacijenta rođenog 1994. godine. Iako je ovaj 23-godišnji pacijent osoba otprije narušenog zdravlja, infarkt u ovoj dobi ipak je iznenadio doktore.
– Ovih dana imamo poseban pritisak na Kardiologiju, gdje dnevno zbog infarkta hosipitaliziramo od pet do deset osoba. Istina, većina je infarktnih stanja dijagnosticirana kod osoba koje su ga već preživjeli ili je riječ o hroničnim kardiološkim bolesnicima, ali smetnje se javljaju kod sve mlađih ljudi. Posebno su ugrožene osobe rođene 1950-ih i 1960-ih godina. U slučaju da imaju propisanu terapiju, trebaju je uredno uzimati te se kontrolisati kod svog kardiologa – napominje dr. Zlatko Majić, voditelj Centra objedninjenog hitnog prijema KBC-a Osijek.
Čak je četvrtina svih poziva koje ovih dana prima osječki Zavod za hitnu medicinu vezana uz srčane smetnje i pogoršanje stanja hroničnih kardiovaskularnih bolesnika.
Prema riječima dr. Ibojke Sičajmov, samo tokom ponedjeljka Hitna pomoć pozvana je i u slučaju nekoliko srčanih udara koji su završili smrću pacijenta, no u ovoj zdravstvenoj ustanovi ne žele bez detaljnije analize povezivati ova smrtna stanja s ekstremnim hladnoćama.
Ipak, kardiolozi napominju kako su hladnoće iznimno opasne za srčane bolesnike te bi oni ovih dana trebali izbjegavati izlazak na otvoreno jer hladnoća jako utječe na krvne žile.
– U slučaju da osoba pati od angine pectoris ili ateroskleroze te već ima sužene krvne žile, na hladnoći će se žile dodatano suziti i doći će do zastoja cirkulacije. Stoga srčani bolesnici uopšte ne bi smjeli izlaziti na otvoreno tokom ovakvih hladnoća, a u slučaju da ipak izađu, čim osjete smetnje u prsima ili slabost, trebale bi se vratiti u zatvoreni grijani prostor, objašnjava osječka kardiologinja dr. sc. Andrea Džumhur.
