Ovaj put do prekida je došlo nakon što je SBB jasno poručio kako neće glasati za dnevni red i to zbog, kako su kazali, blokade institucije Razvojne banke, pitanja mandata Upravnog odbora RTVFBiH te Nezavisnog odbora.
Za izglasavanje dnevnog reda trebalo je najmanje 50 glasova, a bilo ih je 40. Protiv su se izjasnila 23 zastupnika, dok je 11 bilo suzdržano. Uopće nije glasalo 14 zastupnika, među njima gotovo i svi zastupnici iz Saveza za bolju budućnost BiH.
U jeku apsurdne političke situacije u FBiH, gdje se ne zna ko je vlast, a ko opozicija, premijer FBiH Fadil Novalić najavio je usvajanje reformskih zakona i to Zakona o doprinosima, Zakona o dohotku, Zakona o zdravstvu, zatim tri socijalna i dva boračka zakona. Stvarno stanje nije spriječilo Novalića da najavi reformu javne uprave i usvajanje zakona o državnoj službi.
Ostaje upitno koliko su Novalićeve najave ostvarive u praksi ukoliko već Parlament FBiH nije u stanju usvojiti dnevni red. Poseban problem predstavljat će i usvajanje rebalansa budžeta od kojeg zavisi da li će sredstva iz akumulirane dobiti javnih preduzeća i od klirinškog duga Ruske Federacije biti usmjerena za realizaciju prioritetnih infrastrukturnih projekata.
Posljednjih mjeseci u BiH se u kontekstu dobijanja druge tranše sredstava iz kredita MMF-a priča isključivo o setu zakona kojim je predviđeno povećanje akciza na naftu i naftne derivate. Međutim, činjenica je da je kredit MMF-a uslovljen i brojnim drugim aktivnostima koje su u isključivoj nadležnosti vlasti u FBiH.
Naime, Vlada FBiH obećala je da će do kraja oktobra 2016. godine u konsultacijama s Grupom Svjetske banke i/ili EBRD-om, završiti finansijsku i operativnu temeljitu procjenu vrijednosti (due diligence) za preduzeća BH Telecom i HT Mostar. Ovaj zahtjev nikada nije ispunjen. Vlasti u FBiH morat će usvojiti i set zakona o bankama, što je također uslov za drugu tranšu kredita MMF-a.
Ukoliko zakonodavna i izvršna vlast nastave raditi u kapacitetu kakav je trenutno, mala je vjerovatnoća da će u FBiH doći do bilo kakvih promjena, a cijenu neodgovornih politika koalicionih partnera trpjet će kao i do sada građani FBiH.
Otežavajuću okolnost predstavlja i činjenica da se iduće godine u BiH održavaju parlamentarni izbori i da je predizborna kampanja već počela. Ulaskom u 2018. godinu političke stranke sve više će se baviti predizbornim kampanjama tako da se očekuje još teži način funkcionisanja vlasti na svim nivoima u BiH.
