BiH

Dan državnosti BiH u Banjoj Luci obični radni dan, u Mostaru zastave “Herceg-Bosne”










Dan državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembar, koji se u Federaciji Bosne i Hercegovine obilježava kao državni praznik, u Republici Srpskoj, je obični, radni dan, kao i svaki drugi.

Ratko Lazičić, iz Banjaluke smatra da je ovaj datum tradicija koju bi trebalo da obilježavaju svi građani BiH bez obzira na nacionalnu pripadnost.

“Treba se obilježavati i 25. i 29. novembra, ne možemo mi sad sve da poništimo i omalovažimo, ono što su naši djedovi i očevi gradili”, kazao je Lazičić.

Elmin Drljević, iz Mostara koji je danas bio u Banjaluci smatra da ovaj datum treba da slavi “svaki normalan čovjek”.

“Na današnji dan su udareni temelji moderne bosanskohercegovačke države. Po meni čovjek mora imati mentalni problem da današnji dan ne slavi, a sad svako ima pravo da bira šta voli šta ne”, smatra Drljević.

mostar-banja-luka-dan-drzavnosti-11

Sa njim se ne slaže Novak Petković koji je iz Bihaća tokom rata izbjegao u Banjaluku, koji smatra da 25. novembar ne treba proslavljati.

“Najprihvatljivije je da se RS odvoji od BiH, onda bi mirno živjeli, onako kao što su se Česi i Slovaci odvojili, ali da bude mirnim putem. Istorija je pokazala da nažalost ne možemo zajedno, možemo jedan uz drugoga, ali ne možemo zajedno”, kaže Petković.

Dragana Ćeran iz Banjaluke smatra da se u RS ne treba proslavljati 25. novembar. Na pitanje koji datum bi se mogao obilježavati na području čitave BiH odgovorila je da je najbolji 29. novembar.

mostar-banja-luka-dan-drzavnosti-10

“To bi mogao bi biti zajednički praznik, kao što je nekad bilo, ako je u mogućnosti, ali oni u Federaciji BiH insistiraju samo na svojim nekim datumima, naše ne priznaje niko ništa, stvarno ne znam kud to vodi”, istakla je Dragana Ćeran.

Na Dan državnosti BiH u Mostaru se uz državne zastave Bosne i Hercegovine još uvijek viore i trobojnice “Herceg-Bosne”, koje nitko nije uklonio od 18. studenoga kad je obilježen dan takozvane Hrvatske zajednice HB, kao i zastave susjedne Republike Hrvatske.

mostar-banja-luka-dan-drzavnosti-8

Glasnogovornik MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona Ljudevit Marić tvrdi da policija nije dobila nikave prijave vezane za istaknute simbole, navodeći kako uklanjenje i postavljanje simbola nije u nadležnosti MUP-a nego Grada Mostara, koji se pobrinuo da se danas viore zastave BiH na državnim ustanovama i institucijama, ali ne i o skidanju onih koje nemaju to obilježje.

“Policija radi na prijave i ne može provoditi zakon tako što će zaći po gradu i skidati ili stavljati nekakve simbole. Za takve odluke nadležan je Grad Mostar, a mi po pitanju izvješenih zastava nismo dobili nikakve prijave. Nama je danas državni praznik i mi to poštujemo. Na našoj zgradi smo izvjesili zastavu koja pripada BiH”, kazao je Marić za Anadolu Agency (AA).

mostar-banja-luka-dan-drzavnosti-7

Građani o različim isticanjima simbola u gradu na Neretvi imaju oprečna razmišljanja, pa tako jedni smatraju isticanje različitih simbola kršenjem zakona, a drugi pokazateljem dubokih podjela, dok treći pak sve to vide kao bogatstvo raznolike Bosne i Hercegovine.

“Ključni problem Mostara, ali i cijele BiH, je činjenica da ne postoji takozvani društveni konsenzus, odnosno društveni dogovor o uređenju države u kojoj živimo. Među političkim elitama u BiH nema suglasnosti o prošlosti, ali čini se ni o budućnosti ove države. Sve drugo su, mislim, posljedice tog osnovnog problema ovog društva, koje se , zbog nepostojanja tog političkog konsenzusa i nalazi u ‘postratnom stanju’ i preko 20 godina po okončanju sukoba u BiH”, kazao je novinar Mirsad Behram za Anadolu Agency (AA).

mostar-banja-luka-dan-drzavnosti-5

Stoga se, kako ističe, čak i jedan događaj, kao što je zasjedanje ZAVNOBIH-a 1943. godine, tumači na tri različita načina, iako je nepobitna historijska činjenica da su predstavnici tri naroda u tom trenutku postigli zajednički konsenzus o daljnjoj sudbini bh. države i društva.

“Dok u nekim društvima interni društveni dogovor je među glavnim slojevima, klasama i sl., u BiH trenutno ključna karakteristika je etničko-vjerska pripadnost, a među etničkim grupama, čiju političku volju artikuliraju političke elite, nema suglasnosti oko uređenja, pa čak ni postojanja BiH kao države, pa stoga na različitim stranama BiH, imamo različite simbole koji zapravo samo simboliziraju to neslaganje”, pojasnio je Behram za Anadolu Agency (AA).

mostar-banja-luka-dan-drzavnosti-4

Odnos prema državnom prazniku i državnoj zastavi BiH kako je za Anadolu Agency (AA) kazao dugogodišnji novinar i publicista Zoran Krešić jeste odnos prema političkom, odnosnu ustavno-pravnom ustrojstvu zemlje.

“Za nas koji smo nešto malo stariji, mislim da je to dobra opomena koja možda najbolje govori o tome našem cijelome odnosu. Prije tridesetak godina svi smo stavljali petokrake na čelo, svi smo imali plav, bijel, crven zastave kući, a danas ih više nitko nema. Ljudi su živjeli s drugačijim emocijama prije tridesetak godina nego danas. Dogodio se na žalost rat koji je zamrznuo stanje nezavršenog rata, odnosno nikada do kraja uspostavljenoga pravednoga mira i to je vjerojatno rezultat zašto se ljudi tako odnose i prema zastavi i prema drugima simbolima BiH”, kazao je Krešić za Anadolu Agency (AA).

mostar-banja-luka-dan-drzavnosti-5

Isticanje različith simbola, kako je naglasio, jeste slika i prilika Bosne i Hercegovine, što on smatra bogatstvom i raznolikošću kojom se upravo BiH može dičiti.

“Bosna i Hercegovina je, mozda je to najprigodnije reći i prisjetiti se na ovaj datum ni srpska, ni hrvatska ni bošnjačka, ali i srpska i hrvatska i bošnjačka. Mislim da to pokazuje svu njezinu širinu, unatoč tome što je neki žele svojatati ili predstaviti samo svojom ili jedne regije. Mislim da je to pogrešno gledanje na Bosnu i Hercegovinu. Dakle, ja to doživljavam apsolutno kao jednu širinu i bogatstvo Bosne i Hercegovine koje može obogatiti ne samo ovu zemlju, nego rekao bih čak i Europu, pa čak i ovu regiju”, rekao je Krešić za Anadolu Agency (AA).

Kad je u pitanju sam 25. novembar, kao Dan državnosti BiH, on, naglasio je Krešić, gledajući formalno-pravno, u Republici Srpskoj nije praznik.

mostar-banja-luka-dan-drzavnosti-1

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna bila je paradržavna tvorevina formirana na područjima s većinskim hrvatskim stanovništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ugašena je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma u februaru 1994. godine. Vodstvo Herceg-Bosne (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić) su 29. maja 2013. godine na Međunardnom krivičnom sudu za Bivšu Jugoslaviju osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, između ostalog i za udruženi zločinački poduhvat.

Haški tribunal je utvrdio da je postojao udruženi zločinački poduhvat u kojem su učestvovala šestorica optuženih vođa takozvane Herceg-Bosne. Cilj udruženih u zločinačkom poduhvatu je bio da uspostave entitet sa hrvatskom većinom, odnosno hrvatski entitet na dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, a potom da ga pripoje Republici Hrvatskoj ili osnuju nezavisnu državu koja bi bila u bliskom odnosu sa Hrvatskom, a sve s ciljem ujedinjenja hrvatskog naroda.



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button