Zbog rata Rusije protiv Ukrajine, a ne sankcija Zapada, glad će dodatno pogoditi još 40 do 50 miliona ljudi, rekao je u petak američki državni sekretar Antony Blinken u Berlinu gdje se, uoči sastanka G7 održava konferencija o globalnoj krizi hrane.
“Nema drugih razloga osim političkih za rusku blokadu Ukrajine i, u mnogim slučajevima, odbijanje Rusije da izvozi vlastito žito,” kazao je Blinken na konferenciji za medije s njemačkom šeficom diplomacije Annalenom Baerbock.
Baerbock je pozvala međunarodnu zajednicu da pojača napore u borbi protiv pogoršanja gladi u mnogim dijelovima svijeta, a ruske poteze nazvala je “ciničnim”, a moguće i destabilizirajućim ratom žitaricama.
Rusija svjesno “koristi glad kao ratno oružje i u tome je cijeli svijet talac,” rekla je i upozorila da prijeti cunami gladi za neke zemlje.
Situacija je, kako kaže, “drastična”, s 345 miliona ljudi kojima potencijalno prijeti glad. Ove će godine trebati prikupiti 44 milijarde eura, no osigurano je tek pola iznosa, dodala je.
Krizu s glađu usporedila je s “po život opasnim valom” čemu kumuju klimatske promjene i pandemija covida-19.
“Ali tek s ruskom invazijom na Ukrajinu je taj val postao tsunami,” rekla je Baerbock.
Ministri 40 zemalja pokušavaju u petak na konferenciji u Berlinu pronaći konkretna “rješenja” za krizu hrane izazvanu ratom u Ukrajini.
Nazvana “Ujedinjeni za globalnu sigurnost hrane”, konferencija se održava uoči samit G7 u Bavarskoj koja počinje u nedjelju.
Potraga za alternativnim pravcima
Konferencija bi trebala u petak poslijepodne “predložiti rješenja” kao što su ubrzanje izvoza hrane iz Ukrajine alternativnim putevima s obzirom na to da je Rusija blokirala crnomorske luke, rekla je Baerbock prije početka razgovora.
Raspravljat će i o porastu pomoći za zemlje najteže pogođene krizom hrane, iako skup nije najavljen kao donatorska konferencija.
Ruska invazija na Ukrajinu, a riječ je o dvjema zemljama koje su veliki proizvođači žita, ulja i umjetnih gnojiva, izazvala je strelovit rast cijena hrane te rasplamsala inflaciju.
Rusija negira odgovornost za blokadu i optužuje zapadne sankcije da potiču krizu hrane.
“Rusija je izvela otprilike jednako žita kao i lani, prema tome ruski narativ o tome da su sankcije izazvale rast globalnih cijena hrane potpuno su neutemeljene,” rekla je.
Baerbock kaže da Rusija može “dopustiti izvoz ukrajinskih žitarica preko luke Odese ili jednostavno prekinuti rat, a mi ovako moramo razbijati glavu kako bismo pronašli alternativne pravce opskrbe, rekla je.
Alternativni pravci su preko Poljske, ali problem je u različitoj širini prugaa (zapadne Evrope) i Ukrajine i Rusije, pa to otežava cijelu situaciju.
“Zbog toga smo izabrali rutu preko Rumunije jer može pojačati plovidbu rijekom,” rekla je.
Turska pokušava posredovati kako bi se olakšao izvoz žita preko Crnog mora. Četverostrani pregovori o izvozu žitarica u kojima će sudjelovati predstavnici Rusije, Ukrajine, Turske te Ujedinjenih naroda trebali bi se održati u Turskoj “idućih sedmica”, najavilo je tursko ministarstvo odbrane.
