Prema poraznim statistikama, Bosna i Hercegovina je zemlja s najvećim brojem pušača u Evropi, a samim time liječnici predviđaju i neizvjesnu budućnost po pitanju zdravlje. Naime, procjenjuje se kako bi za petnaestak godina mogli imati oko 250.000 oboljelih od karcinoma pluća.
Ove porazne brojke za Al Jazeeru iznio je doc. dr. Timur Cerić iz Klinike za onkologiju Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo. Teško je doći do podataka koliko je trenutno oboljelih, ali i bez službene statistike primjećujemo kako je imunitet BiH na niskoj razini i da gotovo svaki drugi stanovnik vodi bitku s kardiovaskularnim ili teškim oboljenjima kao što su različiti oblici karcinoma.
Samo u 2011. godini čak je 21 posto građana BiH umrlo od nekog oblika karcinoma, pa je naglašavanje preventive i ranog otkrivanja bolesti poželjno jer je dokazano kao najuspješnija metoda. Podaci Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH pokazuju kako u ovom bh. entitetu cigarete konzumira gotovo polovina odraslog stanovništva, od čega svaki drugi muškarac i skoro svaka treća žena.
Zbog toga i ne čudi što je broj oboljelih od karcinoma pluća u BiH u stalnom porastu. Prema nepotpunim podacima, samo u FBiH godišnje, zbog cigareta, oboli oko 1.000 ljudi, a taj broj bi mogao biti i veći. Također, u BiH je više od 95 posto slučajeva karcinoma pluća prouzročeno pušenjem.
Ono što dodatno zabrinjava je da u BiH sve više mladih obolijeva od karcinoma pluća. Uglavnom su to oni mladi ljudi koji počinju pušiti još u osnovnoj školi. Kad je riječ o HNK-u, sve vrste karcinoma su u fazi povećanja broja slučajeva, a posebice karcinom pluća.
“U našem kantinu su tokom 2014. oboljele 192 osobe od karcinoma pluća, 110 osoba od neoplazme kože i 68 od karcinoma dojke. To je više od 400 osoba koje su oboljele u vremenskom razdoblju od samo 12 mjeseci”, kazala je nedavno Boška Ćavar iz Udruge “Novi pogled” iz Mostara.
Utvrđeno je kako je rak pluća najčešći ubica među karcinomima u Evropi. Oko 25% svih uzroka smrti na našem kontinentu dolazi od ove bolesti. Kada je riječ o dobnim skupinama, u razvijenom svijetu najviše se javlja između 70. i 80. godine života, dok je u zemljama u razvoju, u koje i mi spadamo, granica pomaknuta za 10-ak godina, pa se u BiH bolest najčešće otkriva kod ljudi između 50. i 60. godine života.
Međutim, mi imamo i 30-godišnjake s rakom pluća. To nije nikakvo iznenađenje jer je sve više tinejdžera koji počinju pušiti već u osnovnoj školi. Stopa preživljavanja kod karcinoma pluća je pet godina ako se bolest otkrije u ranoj fazi. Ako se dijagnosticira u četvrtom ili poodmaklom stadiju, pacijentu se “daje” od četiri do šest mjeseci. U tzv. bijeloj knjizi Evropskog respiratornog društva zabilježeno je kako je pušenje odgovorno za više od 80% svih slučajeva raka pluća.
Međutim, uz pušenje, karcinom pluća uzrokuje i zagađenje zraka. Mnogi rak pluća odmah povezuju sa smrću. Ipak, ako se otkrije dovoljno rano i nije metastazirao, izlječiv je u 50 posto slučajeva.
