Član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović razgovarao je s ambasadorom Republike Turske u BiH Sadikom Baburom Girginom o bilateralnim odnosima dvije države i trenutnom stanju u Bosni i Hercegovini.
Euroatlantski put BiH
Ambasador Republike Turske u BiH Sadik Babur Girgin poručio je da Republika Turska sa svim svojim institucijama priznaje genocid u Srebrenici i s tim u vezi prihvata odluke međunarodnih sudova, bez potrebe za dodatnim zakonom.
Ambasador Girgin je naglasio da pored snažne podrške nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosni i Hercegovini, Republika Turska snažno podržava i euroatlantski put Bosne i Hercegovine.
Bećirović je rekao da je jedan od dva strateška cilja Bosne i Hercegovine članstvo u NATO-u, a da Republika Turska kao regionalna sila i veoma važna članica NATO-a, može nastaviti pružati pomoć da što prije Bosna i Hercegovina postane punopravna članica NATO-a.
Tradicionalno dobri politički odnosi
Član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović i ambasador Republike Turske u BiH Sadik Babur Girgin konstatirali su da dvije zemlje imaju tradicionalno dobre političke odnose, bez otvorenih bilateralnih pitanja. Dr. Bećirović je rekao da je dugoročni interes Bosne i Hercegovine da svestrano unapređuje odnose s ovom prijateljskom zemljom s kojom su dobri bilateralni odnosi od velikog značaja.
Na sastanku je govoreno i o potrebi ratificiranja ranije potpisanih sporazuma s ciljem unapređenja ekonomskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Turske.
Kontradiktornosti
Istovremeno, vladajuća Stranka pravde i razvoja turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana (AKP) i njen koalicioni partner Stranka nacionalističkog pokreta (MHP) odbacili su danas parlamentarni prijedlog glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) da se genocid u Srebrenici iz 1995. godine okarakteriše kao genocid.
Odbijanje je izazvalo žustru raspravu u turskom parlamentu, a aktivisti za ljudska prava smatraju da je jedan od mogućih razloga za ovakvu odluku očuvanje odnosa sa Srbijom.
Stranka CHP, takođe je predložila da se 11. juli proglasi danom sjećanja ali je prijedlog odbila vladajuća koalicija koja ima većinu u parlamentu. O tome više možete pročitati OVDJE.