Klimatski aktivisti ne prestaju sa svojim protestima, a ovoga puta pokušali su uništiti “Djevojku sa bisernom naušnicom”, čuveno umjetničko djelo nizozemskog umjetnika Johannesa Vermeera.
Scena se odigrala u Muzeju Mauritshuis u Haagu, gdje su uhapšena trojica demonstranata zbog “javnog nasilja na imovinu”.
Kako prenosi Reuters, slika, srećom, nije oštećena.
“Stanje slike ispitali su naši restauratori. Srećom, remek-djelo iza stakla nije oštećeno”, naveli su iz muzeja.
Na snimcima koji su osvanuli i na društvenim mrežama, prikazana su dva muškarca, od koji je jedan pokušao zalijepiti glavu za sliku, dok ga je drugi posuo konzerviranim paradajzom.
NOW – Attack on Johannes Vermeer's famed "Girl with a Pearl Earring" painting at a museum in The Hague.pic.twitter.com/N9OgTEnYvb
— Disclose.tv (@disclosetv) October 27, 2022
“Kako se osjećate kada vidite da se nešto lijepo i naizgled neprocjenjivo uništava pred vašim očima? Osjećate li se bijesno?”, pitao je jedan od prosvjednika nakon što je zalijepio ruku za zid pored slike.
“Gdje je taj osjećaj kada vidite kako se planet uništava pred vašim očima”, nastavio je.
Aktivisti su nosili majice s natpisom “Just Stop Oil”, što je ista organizacija koja stoji iza prethodnih incidenata uključujući napad na Van Goghovu sliku u Londonu, kao i voštanu figuru kralja Charlesa u muzeju Madam Tussauds.
Unatoč tome što su mnoga umjetnička djela zaštićena posebnom vrstom stakla vrhunske kvalitete, ranije ove sedmice Nizozemska muzejska udruga izrazila je zabrinutost zbog aktivista nakon što su pire krompirom pokušali uništiti i Monetovu sliku u muzeju Barberini u Potsdamu u Njemačkoj.
“Razumijemo klimatske aktiviste. Oni se zalažu za očuvanje prirode. Ali mi smo za očuvanje naše kulturne baštine. Nažalost, te radnje utječu na umjetnička djela”, saopćio je Mauritshuis u izjavi prije nego što će aktivisti doći do Djevojke s bisernom naušnicom.
Čuveno djelo je među najprepoznatljivijim na svijetu. Vermeer je “Djevojku s bisernom naušnicom” dovršio 1665. tokom nizozemskog zlatnog doba. Dva stoljeća kasnije nabavio ga je nizozemski vojni časnik i genealog Arnoldus Andries des Tombe, dok je muzeju isporučeno 1902. godine.
