Preduzetnik rođen u Rusiji izgradio je jednu od najvećih svjetskih platformi za razmjenu poruka, prije nego što je postao meta sve intenzivnijih pravnih istraga u više zemalja.
Durov, koji sebe opisuje kao libertarijanca i zagovornika privatnosti, godinama se opirao zahtjevima vlasti za pristup podacima korisnika, dok je Telegram istovremeno bio izložen sve većem regulatornom pritisku. Ruske vlasti u srijedu su optužile osnivača Telegrama Pavela Durova za pomaganje terorističkih aktivnosti i pokrenule proceduru za njegovo stavljanje na međunarodnu potjernicu.
Federalna služba bezbjednosti Rusije (FSB) tvrdi da Telegram nije uklonio kanale i botove koji su se koristili za planiranje terorističkih napada, što je dovelo do brojnih žrtava i višemilionske štete. Takođe navode da su ukrajinske obavještajne službe koristile Telegram za regrutovanje ruskih muškaraca za terorističke aktivnosti.
Durov je rođen 1984. godine u Sankt Peterburgu, odrastao u akademskoj porodici i osnovao je društvenu mrežu VKontakte prije nego što je pokrenuo Telegram. Nakon sukoba s ruskim vlastima, napustio je Rusiju i nastanio se u Dubaiju, gdje je sjedište Telegrama.
Njegov pravni položaj je složen i u Francuskoj, gdje je 2024. godine priveden zbog istrage o navodnoj ulozi Telegrama u kriminalnim aktivnostima, ali je pušten uz kauciju.
Durov je poznat po svom libertarijanskom stavu, zagovaranju privatnosti i strogoj disciplini u životu, dok je Telegram jedna od najpopularnijih aplikacija za komunikaciju u svijetu.
Ovaj slučaj ima veliki značaj za korisnike Telegrama i globalnu diskusiju o privatnosti, sigurnosti i državnoj kontroli interneta.
