Bosna i Hercegovina ponovo je na “sivoj listi” FATF-a, što nije posljedica kratkog propusta, nego godina ignorisanja upozorenja međunarodnih institucija.
Za razliku od perioda 2015–2018, kada su reforme usvajane pod pritiskom, današnji problem je dublji i sistemski, a političke reakcije uglavnom se svode na prebacivanje odgovornosti između entiteta i državnog nivoa.
Ekonomista Draško Aćimović ističe da poređenja sa zemljama poput Bugarske i Monaka nisu opravdana, jer su te zemlje već napredovale u ispunjavanju akcijskih planova i izlasku sa sive liste.
Izlazak BiH sa sive liste neće biti brz, a od Nove godine dodatni problem predstavlja uvođenje digitalnog eura i prelazak EU na elektronske novčanike, što će dodatno otežati bankarski sistem u BiH.
Građani već osjećaju posljedice kroz sporije i skuplje bankarske transakcije, kao i poniženja na granicama zbog neusaglašenosti digitalnih sistema.
Ključni problemi su neusvajanje zakona, nepostojanje registra stvarnih vlasnika firmi, slab nadzor nad sektorima poput nekretnina i notara, nedovoljan broj istraga i loša koordinacija institucija.
Kratkoročno, očekuju se komplikacije u međunarodnom prometu novca, srednjoročno pad investicija, a dugoročno finansijska izolacija BiH bez ozbiljnih reformi.
