Tuzla stoji pred izazovom koji mnogi gradovi u tranziciji tek trebaju savladati: kako spojiti razvoj i radna mjesta s očuvanjem zdravlja i okoliša?
U novoj epizodi serijala „Zeleni putokazi – Eko avanTURA“ razgovarali smo s Omerom Berbićem, vijećnikom Gradskog vijeća Tuzla, o dilemi između klimatske i ekološke opravdanosti te nužnosti ekonomskog oporavka — posebno u kontekstu termoelektrana i mogućeg rudarenja litijuma na planini Majevica.
Termoelektrane: izvor prihoda i zagađenja
Tuzla već desetljećima živi uz termoelektranu koja, iako osigurava značajan broj radnih mjesta, istovremeno predstavlja jedan od najvećih zagađivača zraka u zemlji. Povišene koncentracije PM₂.₅ čestica, sumpornog dioksida i teških metala imaju ozbiljne posljedice po zdravlje građana, što potvrđuju i brojne studije i svjedočanstva stanovnika okolnih naselja.
Berbić ističe da se grad nalazi na „razmeđi između industrijske tradicije i potrebe za zelenim promjenama“. Termoelektrane donose ekonomski opstanak, ali i zagađenje koje Tuzlaci dišu svaki dan.
Litijum na Majevici: nova šansa ili nova prijetnja?
Rasprava o mogućoj eksploataciji litijuma na planini Majevica izazvala je burne reakcije javnosti. Berbić je podnio inicijativu za zaštitu prostora od rudarenja, naglašavajući rizike po tlo, vodu i zdravlje ljudi. Grad Tuzla je već usvojio deklaraciju protiv otvaranja rudnika litijuma, čime je poslana jasna poruka o prioritetima – zdravlje ispred profita.
S druge strane, dio akademske zajednice upozorava da bi Bosna i Hercegovina mogla propustiti priliku za ekonomski razvoj, posebno u kontekstu globalne potražnje za litijumom. No, aktivisti uzvraćaju: “Bez prirode nema ni razvoja.”
Balans između rada i čistog zraka
Berbić smatra da Tuzla može biti primjer pravedne energetske tranzicije – prelaska na obnovljive izvore energije, modernizacije postrojenja, većeg uključivanja građana u odlučivanje i jasnog definiranja zona zaštite.
„Ne smijemo žrtvovati zdravlje i prirodu u ime kratkoročnog profita. Održivost nije luksuz – to je pitanje opstanka,“ poručuje Berbić.
Ako Tuzla uspije pronaći balans između ekonomije i ekologije, mogla bi postati simbol nove, čiste industrije – grada koji diše punim plućima, ali i čuva radna mjesta.
