Vrijednost depozita koje Republika Srpska drži u bankama pokriva samo 36 posto obveza prema bankama, dok Federacija BiH ima depozite koji pokrivaju čak 76 posto obveza. Ova razlika ukazuje da je Federacija BiH duplo likvidnija od Republike Srpske, što ozbiljno dovodi u pitanje višegodišnje tvrdnje vlasti u Srpskoj o nadmoći ovog entiteta unutar BiH.
U analizi rizika likvidnosti ukazuje se na alarmantno stanje likvidnosti u javnom sektoru, koje ni za jednog subjekta nije ružičasto. Naime, prema podacima Centralne banke BiH, vlade BiH su u prvom polugodištu 2024. podigle dodatnih 160 milijuna KM kredita, dok su istovremeno smanjile svoje depozite za oko 260 milijuna. KM. Ovakva situacija dodatno usložnjava ionako složenu ekonomsku sliku u Bosni i Hercegovini.
Posebno teškom se čini situacija u Republici Srpskoj, gdje vlasti, suočene s međunarodnim sankcijama, sve teže održavaju likvidnost proračuna. Ove sankcije, koje nisu viđene od 1990-ih, predstavljaju ozbiljan izazov za institucije koje su godinama koristile različite metode za očuvanje likvidnosti. U posljednjem desetljeću razvoj financijskog sustava Republike Srpske i njegovo povezivanje s međunarodnim tržištima kapitala rezultat je kreativnih pristupa vlasti u izbjegavanju restriktivnih fiskalnih politika.
Međutim, sadašnje vlasti suočavaju se s ozbiljnim problemima u održavanju pristupa međunarodnom tržištu kapitala, što može dovesti do nemogućnosti podmirivanja proračunskih obveza. Ovakva situacija može rezultirati sličnim poteškoćama s kojima se Republika Srpska suočavala početkom 2000-ih, kada je zabilježen porast unutarnjeg duga zbog neizmirenih proračunskih obveza. U tom kontekstu za očekivati je da vlasti i dalje nastoje osigurati isplatu osobnih dohodaka, dok će javne investicije vjerojatno najviše stradati.
Dugoročno, nedostatak javnih investicija može značajno smanjiti dugoročnu stopu rasta, što bi zahtijevalo hitne fiskalne reforme. Te bi reforme mogle podrazumijevati restriktivne fiskalne politike, poput povećanja poreza i smanjenja javnih rashoda.
Ekonomisti ističu da značajna razlika u likvidnosti između Republike Srpske i Federacije BiH naglašava ozbiljnost fiskalne situacije u Srpskoj. Niska likvidnost dovodi do poteškoća u servisiranju javnog duga, ograničava mogućnosti ulaganja, a također otežava odgovor na iznenadne gospodarske šokove i političku nestabilnost. Ako Republika Srpska ne bude mogla na vrijeme platiti svoje dugove, posljedice bi mogle uključivati gubitak povjerenja investitora i povećanje troškova zaduživanja.
Dugoročno će nedostatak sredstava otežati ulaganja u ključne projekte poput obnove i modernizacije infrastrukture, obrazovanja i zdravstva, što bi dodatno usporilo gospodarski rast i smanjilo kvalitetu života građana. U situacijama nepredviđenih događaja, poput ekonomske krize ili elementarne nepogode, nedostatak sredstava može postati katastrofalan za Republiku Srpsku.
Moguća rješenja za ovu situaciju leže u dva smjera: fiskalna konsolidacija i povećanje porezne osnovice. Fiskalna konsolidacija značila bi fokusiranje na ključne javne usluge, optimizaciju broja zaposlenih i smanjenje subvencija, dok bi povećanje porezne osnovice značilo veće prihode kroz smanjenje sive ekonomije i eventualno uvođenje novih poreza.
Zanimljiv paradoks nastaje kad se usporede podaci o nelikvidnosti i nepodmirenim obvezama koje su na povijesno najnižoj razini. To govori da građani i poduzeća uredno otplaćuju kredite, ali je nelikvidnost i dalje velika, što dodatno otežava gospodarsku sliku Republike Srpske.
