Valter Tuzlanski

Psihologija, depresija i mentalno zdravlje: Pet savjeta za samopomoć od prije 400 godina koji vrijede i danas




Kada su u pitanju knjige za samopomoć, pomislili biste da što su one novije nužno i bolje. Zar svi ne želimo saznati za nove načine koji će nam pomoći da postanemo bolje varijante nas samih?

Ne mora biti baš tako. “Anatomija melankolije” Roberta Burtona je doduše napisana 1621. godine, ali njeno revolucionarno razumijevanje ljudske prirode ostaje izuzetno moderno i danas, javlja BBC.

Burton, britanski svećenik i učenjak, sabrao je skoro dvije tisuće godina učenja, od starogrčke filozofije do medicine 17. stoljeća..

Dobro je poznavao ovu temu, jer je i sam patio od melankolije, tegobe koja povezuje potištenost, depresiju i inerciju.

Amy Liptrot, škotska novinarka i spisateljica ponovno je pročitala Burtonovo djelo i objavila “Novu anatomiju melankolije”, ažurirani vodič za 21. stoljeće.

Ona tvrdi da su mehanizmi za poboljšanje našeg mentalnog zdravlja iz 1620.-tih i dalje jednako korisni.

Evo njenih i Burtonovih savjeta:

1. Pratite vlastito raspoloženje

Možda vaše promjene raspoloženja nisu tako slučajne kao što ste mislili.

Nekome tko pati od nje, depresija izgleda kao stanje bez reda ili pravila, ali, naša raspoloženja znaju slijediti prilično slične obrasce.

Burton je imao teoriju da je melankolija “nasljedna bolest” i tražio obrasce u čitavim obiteljima.

Čini se se da vjerovatno nije mnogo pogriješio – danas se zna da depresija ima i genetsku komponentu i komponentu okruženja.

Ali, nisu samo genetski obrasci korisni u predviđanju mentalnog oboljenja: možemo proučavati i obrasce vlastitog ponašanja.

Burtonovo proučavanje melankolije nije se bavilo samo trenucima neraspoloženja, on čitatelja vodi i do vrtoglavih visina svojih emocija.

Uz naš napredak u razumijevanju poremećaja raspoloženja, suvremeni znanstvenici sugeriraju da bi Burtonovi ekstremni usponi i padovi mogli biti simptomi bipolarnog poremećaja.

On je imao fascinantne uvide u vlastita, neprestano promjenjiva raspoloženja i okolnosti koje su utjecale na njih.

Danas se njegovi savjeti mogu držati dobrim sredstvom za kontrolu mentalne bolesti: ako smo u stanju opaziti obrasce u našem raspoloženju i ponašanju, možemo pokušati upravljati i vanjskim faktorima koji ih aktiviraju.

2. Prednosti hladne vode

Ako zaronite u hladnu vodu možete osjetiti ushit. U knjizi, Burton je prikupio veliku količinu ideja i tekstova koje su napisali drugi.

Prednosti kupanja na otvorenom, “u rijekama i hladnoj vodi” bila je jedna takva teorija koju je uvrstio, jer je to savjetovao svakome tko želi dug život.

Izgleda da nije bio u krivu:

-Kako se polako navikavate na šok od hladne vode, smanjuju se upalne reakcije prilikom drugih vrsta stresova koji se nalaze u srži pojava kao što su depresija, kaže Mike Tipton, ravnatelj Laboratorija za ekstremna okruženja u Školi sporta, zdravlja i tjelovježbe na Sveučilištu Portsmouth.

3. Ostanite u bliskom kontaktu sa prirodom

Pa što ako živite u gradu? Idite u park, njegujte biljke u stanu ili promatrajte ptice s prozora ili balkona.

Priroda je za Burtona bila ključna za ublažavanje simptoma melankolije.

On je veličao svojstva biljaka kao što su boražina i kukurijek za raščišćavanje mentalne magle, pročišćavanje vena i uveseljavanje srca.

Ne samo da se nekada držalo da neupadljiva boražina uljepšava život, nego se tvrdi i da se dodavala rimskim vojnicima u vino kako bi stekli hrabrost u borbi.

Burton je istaknuo da se efekti “uveseljavanja” iz prirode ne ograničavaju samo na na jestivo bilje.

On je bio i strastveni zagovornik pozitivnih učinaka koje na ljudsko tijelo imaju vrtlarstvo, okopavanje i oranje.

I danas to mnogima pomaže – vježba koja je ujedno i svrhovita, poput orezivanja živice ili šetnje psa.

Burtonova uverenja u vezi s ljekovitošću boravka u prirodi podržava i preporučuje britanska Nacionalna zdravstvena služba.

4. Podijelite problem s prijateljem

Burton je predlagao: “Budi u društvu prijatelja čije će te šale i veselje oraspoložiti. ”

– Najbolji put do olakšanja je da tugu podijelimo s prijateljem, a ne da je samo utrljavamo u vlastita prsa”, rekao je Burton.

Introspekcija i izolacija uobičajeno su ponašanje među osobama koje pate od depresije.

Liječnici danas predlažu ugodne aktivnosti u sklopu plana liječenja, što povećava šanse da pacijent izvuče korist iz njih, pa čak i ako je to upravo suprotno od onoga što misli da bi želio raditi.

Ako ispričate liječniku o svom lošem raspoloženju, od njega vjerojatno očekujete terapiju antidepresivima.

Ali, u zemljama kao što je Danska, Kanada i Velika Britanija, doktori sada propisuju “recepte za druženje”, kao što su satovi slikanja, posjeti muzejima i grupne šetnje.

Amy Liptrot kaže da ako samoća (koju ne treba miješati s ozbiljnom mentalnom bolešću) izaziva anhedoniju (prestanak uživanja u ugodnim aktivnostima), onda bi recept za druženje mogao biti mnogo korisniji od lijekova.

5. Ravnoteža između posla i života

Ne budite besposleni, ali nemojte ni raditi previše.

Burton nije baš upotrijebio izraz “ravnoteža između posla i života”, ali je govorio o “ljubavi prema učenju” nasuprot “pretjerivanju u učenju”.

Njegova teorija bila je da previše vremena provedeno nad knjigom znači da ne ostaje dovoljno vremena za druge stvari dobre za mentalno zdravlje, poput vježbe, sna i druženja.

Kada su nam misli nemirne, učenje pruža dobrodošlo skretanje pažnje, pozitivan fokus i rad sa ciljem. Ali ako previše učite i uz to se osamite, zapostavit ćete druge zdrave aktivnosti.

Burtonova zbirka teorija o uzrocima, simptomima i liječenju melankolije i danas je korisna.

Istina, njegovo shvaćanje fiziologije je silno zastarjelo, kao i poznavanje medicine koje se temeljilo na drevnoj teoriji o tjelesnim tekućinama (crna žuč, žuta žuč, krv i sluz) čime se određivao izgled, funkcije, pa i karakter čovjeka.

Ipak, Burton je shvaćao kako se može ublažiti melankolija.

Samosvijest, plivanje, priroda, druženje i čitanje pomagali su ljudima u njegovo vrijeme, a mnogima će pomoći i danas.



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button