Odlazak radne snage iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije te posljedice koje to sa sobom nosi pitanje je koje je u našoj zemlji aktuelizirano već neko vrijeme. Poslodavci u BiH kontinuirano upozoravaju na neusklađenost obrazovanja s tržištem rada zbog čega ne mogu pronaći kvalifikovane radnike, dok s druge strane kvalifikovani radnici napuštaju BiH. Tako je i povodom obilježavanja Dana vozača i automehaničara predstavljeno, da mnogi vozači odlaze u Evropsku uniju gdje su mnogo bolji uslovi za rad a također i zarade.
S druge strane, BiH napuštaju i oni koji imaju visoka primanja nezadovoljni općom ekonomsko-socijalnom i političkom situacijom. Zemlju najviše napuštaju ljudi sa deficitarnim zanimanjima kao što su programeri, inženjeri i građevinski inženjeri, ljekari i drugo medicinsko osoblje i visokokvalificirana radna snaga. Smatra se da je u proteklih godinu i po, BiH napustilo 28.000 osoba, a samo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH prošle godine na rad su otišle 10.774 osobe. Od toga, 851 osoba otišla je na rad u Njemačku kao njegovatelji, a ostatak je otišao na rad u Sloveniju i to 23 posto varioca, zatim vozači sa 22,8 posto, zidari 6,5 posto, bravari četiri posto te ostala zanimanja u građevinskom sektoru.
Mnogi kažu bit će još gore
S obzirom na to da su se koalicione stranke u Njemačkoj početkom oktobra saglasile u vezi s novim zakonom o imigraciji, kako bi privukle veći broj obučenih radnika iz država koje nisu u EU, a koji bi trebao početi s primjenom početkom naredne godine, jasno je da će svi oni koji sanjaju bolji život izvan BiH biti korak bliže ostvarenju tog sna. Naime, postignut je sporazum kojim se uklanjaju poteškoće na tržištu rada za sve građane zemalja izvan EU, koji posjeduju odgovarajuće kvalifikacije i znanje njemačkog jezika. Tako će kompanijama u Njemačkoj biti dozvoljeno da zapošljavaju strane radnike svih profesija, bez obzira na zvaničnu listu sektora u kojima postoji nedostatak radne snage. Nakon Njemačke iste mjere razmatra i Danska, a radnici su potrebni i nekim zemljama centralne Evrope te je sigurno da će šansu za boljim životom preko granice nastaviti tražiti cijele porodice iz BiH o čemu su saglasni i poslodavci i sindikat.
Njemački poslodavci navode da već duže vrijeme imaju problem sa nedostatkom stručne radne snage, koji su uspjeli otkloniti organiziranjem stručnih škola u vlastitim halama te pokretanjem različitih socijalnih projekata, međutim, kako kažu, izgleda da to nije dovoljno.
„Zakon o pojednostavljenju dobijanja radnih dozvola za građane koji nisu u EU, koji donosi njemačka vlada, novi je udar na bh. privredu, ali i cijelog regiona. Najveći nedostatak osjetit ćemo odlaskom visokoobrazovanog kadra, naših inženjera, profesora, IT stručnjaka, ekonomista. Njihovo obrazovanje traje godinama i u njih je uložen veliki novac i od strane države i poslodavaca. Obrazovanje kvalificiranih radnika traje relativno kratko i lakše im je naći zamjenu“, poručuju poslodavci iz Bosne i Hercegovine.
Da li će BiH uvoziti radnu snagu?
Važno pitanje koje se nameće jeste i da li će doći do „uvoza“ radne snage.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, u posljednjih pet godina broj stranih radnika kreće se između 0,3 posto i 0,4 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih u BiH, što i nema neki uticaj na domaće tržište rada.
„U prošloj godini ukupno su izdate 2.593 važeće radne dozvola i to 933 radne dozvole koje se računaju u kvotu i 1.660 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote. U FBiH ukupno su izdate 1.682 važeće radne dozvola od čega 535 koje se računaju u kvotu i 1.147 izdatih nezavisno od utvrđene kvote. U RS ukupno je izdato 769 važećih radnih dozvola i to 390 koje se računaju u kvotu i 379 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a u Brčko Distriktu BiH ukupno su izdate 142 važeće radne dozvole.
Zašto bi netko došao raditi kod nas u uvjetima od kojih naši radnici bježe. Sada možemo vidjeti da par hiljada migranata na hrvatsko-bosanskoj granici niti ne pomišlja ostati ovdje, već čekaju trenutak kada će pobjeći u Njemačku.