Država je politička zajednica ljudi organizovana na određenoj teritoriji pod suverenom vlašću, koju provode državni organi koji garantuju sigurnost političke zajednice i svih njenih članova. Država je poistovjećena sa suverenošću, u suprotnom nije suverena država.
Bosna i Hercegovina ima sve elemente državnosti: teritoriju, stanovništvo i sposobnost da organizuje vlast i predstavlja suveren i neovisan entitet sposoban ulaziti u odnose s drugim takvim entitetima.
Na prvom demokratskom referendumu, održanom 1. marta 1992. godine, bosanski građani izašli su na političku scenu s jasnim zahtjevima za slobodom izbora države Bosne i Hercegovine i obnovili nezavisnost države, koja je ubrzo postala i međunarodno priznata.
Tada je trebalo da se završi period socijalističke države i da počne politički, ekonomski, socijalni, obrazovni i kulturni preobražaj i napredak. Umjesto toga, počinje agresija na Bosnu i Hercegovinu snagama iz vana i iznutra.
U vremenu nakon agresije i potpisivanja Mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je i dalje izložena napadima na sve stubove njene državnosti. Antibosanski faktori i snage iz komšiluka i susjedstva i njima konvergirajuće političke zajednice u Bosni i Hercegovini svoje djelovanje zasnivaju na tezi da to nije država, blokadama u sistemu odlučivanja, nefunkcionalnom i neracionalnom sistemu organizacije strukture vlasti s otvorenim prijetnjama o razdruživanju, na preustroju političkog uređenja podjelama sa ciljem rušenja elemenata države i priključenja dijelova komšijskim i susjednim državama. Agresija je zamijenjena drugim sredstvima i metodama specijalnog rata s istim ciljem.
Ne dozvoljavaju naziv bosanski jezik i Bošnjake nazivaju muslimanima, osporavaju bošnjaštvo prikazujući ga uporno kao krajnji oblik muslimanskog nacionalizma. To je vjekovno naslijeđe njihovih politika, koje duboko zahvata u savremenu političku stvarnost Bosne i Hercegovine. Cilj je ne dozvoliti bilo kakav nacionalni identitet koji bi mogao nacionalizirati stanovništvo Bosne i Hercegovine. Uvođenje ime naroda za najveći dio bosanskog stanovništva religijskim opredijeljenjem Musliman 1968. i njegova upotreba i danas, nastavak je negiranja identiteta Bošnjaka i uopšte nastavka politika negiranja bosanskog identiteta. Tako je i sa bosanskim jezikom.
Na svu sreću, nasuprot destruktivnim političkim snagama postoje druge političke zajednice koje nastoje zadržati sve elemente državnosti i kroz reforme jačati kapacitet suvereniteta i sigurnosti Bosne i Hercegovine i njenih institucija.
SDA se kontinuirano zalaže za ustavno uređenje Bosne i Hercegovine sa vizijom moderne evropske demokratske, pravne i socijalne države sa tri nivoa vlasti: državnim, regionalnim i lokalnim i neće dozvoliti bilo kakve nove teritorijalne podjele posebno na etničkim principima. Mi ćemo podržati samo ona reformska rješenja koja vode jačanju nadležnosti države Bosne i Hercegovine i njenih institucija, uklanjanju blokada iz sistema odlučivanja, funkcionalnom i racionalnom sistemu organizacije strukture vlasti i osiguranju najviših demokratskih standarda.
Naš stav je da se na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine mora osigurati puna ravnopravnost naroda i građana i pravo svakog građanina ove zemlje da bira i da bude biran.
Mi smo oprijedeljeni za Bosnu i Hercegovinu, svoji na svome i naša osjećanja su drugačija. Bosna i Hercegovina su njeni narodi i građani, naši preci i potomci, naš jezik, naša 1000-godišnja historija, tradicija i sve naše različitosti.
Ustavna reforma i izmjene Izbornog zakona u skladu s tim, mogući su kroz simetrična rješenja u oba entiteta i neophodna su za Dom naroda FBiH i Vijeće naroda RS i kod ovlaštenja predsjednika i potpredsjednika entiteta. Smatramo da bi domovi naroda trebali imati ulogu efikasne zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Cilj je jasan, a put je složen i težak. Ako su svi iskreni da podržavaju reforme i evropski put, u najskorije vrijeme pronađimo rješenja i radimo na ispunjavanju 14 ključnih priorioteta za dobijanje kandidatskog statusa. Sticanje kandidatskog statusa bio bi podsticaj za političke sudionike u reformskim procesima, smanjio bi tenzije i usmjerio sve političke aktere da zajednički ispunjavaju obaveze u procesu pristupanja EU.
SDA će nastavljajući kontinuitet djelovanja reformskih aktivnosti sistem sigurnosti države dovesti na nivo cjelovitosti i funkcionalnosti, nastaviti aktivnosti daljeg napretka integracije u NATO.
Stabilnost u Bosni i Hercegovini znači povjerenje javnosti u institucije zadužene za provedbu njenih zakona. Nezavisno pravosuđe mora biti oslobođeno nedopuštenog uticaja, kako bi se obezbijedila vladavina prava, u kojoj niko nije iznad zakona i pred kojim su svi jednaki. Ekonomskog napretka zemlje nema bez efikasne borbe protiv korupcije.
Glasajte za slobodu u svojoj zemlji Bosni i Hercegovini. Vašim glasom neka prestanu destruktivne politike, blokade u sistemu odlučivanja, neka prestane vladavina prijetnji i straha.
Omer Kovčić
Omer Kovčić je rođen 1984. godine u Tuzli. Doktorirao je na RGGF-u, Građevinski odsjek u Tuzli 2017. godine, gdje je u zvanju docenta na katedri za Hidrogeologiju i hidromehaniku. Trenutno je zaposlen kao Izvršni direktor za tehničke poslove u JP „SPREČA“ za vodoprivrednu djelatnost dd Tuzla. Kandidat je GO SDA Tuzla za Parlamentarnu skupštinu BiH na predstojećim Općim Izborima.