Danas je službeno prvi dan zime, kada je dan najkraći, a noć najduža. Tačan početak ovog godišnjeg doba mijenja se svake godine. Ove godine će zima trajati do 20. marta 2021. godine.
Ovaj datum poznat je i kao zimski solsticij ili zimska kratkodnevnica. Zima počinje kada Sunce u svom prividnom godišnjem kretanju nebom stigne do najniže tačke na svom putu. U stvarnosti, Zemlja kruži oko Sunca i zato kažemo da je ovo kretanje Sunca prividno.
Iako je 21. decembra prvi dan zime, uobičajeno nije i njen najhladniji dan, već tokom zime dan postaje duži i hladniji.
Najniža i najviša srednja mjesečna temperatura u umjerenim širinama nastupaju nakon suncostaja. To je posljedica postojanja atmosfere i hidrosfere, koje mijenjaju toplinski bilans Zemlje. Dokazano je kako je potrebno neko vrijeme da se atmosfera, a posebno Zemaljsko more ugrije ljeti, odnosno ohladi zimi.
Prvi dan zime različito se obilježavao kroz historiju. Naime, zbog kratkih dana decembar se naziva najmračnijim mjesecom, a u prošlosti su narodi mislili da će Sunce nestati. Kad su shvatili da će dani ponovo biti duži, počeli su slaviti.
Rimljani su tako slavili festival rođenja Nepobjedivog Sunca, dok je u drevnom Egiptu bog Oziris umirao 21. decembra, a nakon ponoći bi svećenici iznijeli dijete iz hrama i nagovijestili da je Oziris ponovo rođen. Kelti su zimski solsticij obilježavali kao dan kada božanstvo Sunca putuje kroz podzemni svijet i spoznaje tajne života i smrti, dok se u Iranu u perzijskim vremenima vjerovalo da je na prvi dan zime rođen bog svjetla i istine Mitra.
