Sastavni dio života Tuzle već dvije godine su i migranti koji su se na putu ka boljem sutra zadesili u ovom gradu. Tuzla kao tranzitna stanica pruža im sve drugo osim normalnih i života dostojnih uslova za boravak.
Boravak izbjeglica iz 17 zemalja poprimio je obrise humanitarne katastrofe u Tuzli, a svako ko obiđe platoe glavne autobuske i željezničke stanice neće ostati imun na slike koje će mu se prikazati pred očima. Vlažni šatori i hrpe smeća sastavni su dio improvizovanog naselja, a promrzle migrante od betona dijeli svega nekoliko centimetara spužve ili deke.
Zbog izuzetno niskih temperatura zraka u bačvama su prinuđeni paliti vatru kako bi se barem malo zagrijali, a uslovi za obavljanje lične higijene u ovom gradu za njih su nepoznanica. Veliku pomoć dobijaju od tuzlanskih volontera koji im skupa sa nekoliko nevladinih organizacija obezbjeđuju tri obroka dnevno i tople napitke, čistu odjeću i obuću, uz pružanje psiho-socijalne podrške.
“U prosjeku na večeri bude između 300 i 400 migranata, a uslovi se od onih prvobitnih iz 2018. godine ništa nisu promijenili. Najteže mi pada što oni ovdje nemaju osnovnih uslova za obavljanje lične higijene, zbog čega fizološke potrebe moraju obavljati gdje stignu. Ovo može biti opasno za sve naše građane, a ne samo za one koji borave na autobuskoj i željezničkoj stanici”, kazao je za Klix.ba jedan od tuzlanskih volontera Senad Pirić.
Izuzetno niske temperature zraka, posebno u večernjim satima, već se negativno odražavaju na sve one koji spavaju pod otvorenim nebom u Tuzli. Upravo zbog toga povećan je broj onih sa obiljenjima respiratornog trakta, prehladom i gripom, uz redovne povrede usljed dugog pješačenja.
“Šatori u kojima oni borave izuzetno su neuslovni i skoro pa da ih i ne mogu sačuvati od hladnoće. Mjesta na kojima spavaju svakodnevno moramo obilaziti jer smo nedavno imali slučaj da je jedan od migranata izgubio svijest usljed niskih temperatura zraka, a trenutno je smješten u Klinici za infektivne bolesti u Tuzli”, navodi nam Pirić.
Tim ljekara koji je u kontinuitetu na mjestu gdje je najveći broj migranata u Tuzli ne postoji, a osnovnu medicinsku pomoć dobijaju u privremenoj stanici prve pomoći. Tu djeluju sve organizacije koje pružaju prvu pomoć, uz ljekare volontere koji u svoje slobodno vrijeme pružaju medicinsku pomoć.
“Od početka ove godine do danas u protokolu je zavedeno više od 350 intervencija, plus ono što se uradi na samoj stanici. Ljudi se nalaze u teškim životnim uvjetima, zbog čega najčešće imamo slučajeve i bolesti gornjih disajnih puteva, zatim upale, prehlade, gripu, gastroenteritis, uz scabies koji je prisutan u velikom broju. On se tretira u našoj stanici, nakon što dermatolog ustanovi da se radi o ovoj zaraznoj bolesti. Na pacijente se nanose kreme u nadi da će se bolest povući, ali nam cjelokupnu situaciju otežava činjenica da oni nemaju pristup kupatilu, zbog čega ne mogu održavati ličnu higijenu, koja je bitna u liječenju”, kazao nam je član tuzlanskog Udruženja Puž Danijel Vasilj.
Za razliku od autobuske i željezničke stanice, krov nad glavom, odnosno toplu sobu za spavanje, kupatilo i redovan obrok grupa migranata dobija u motelu Man nadomak Tuzle. Tamo su smješteni bolesni i maloljetni migranti sa pratnjama, a o njima se brinu volonteri Udruženja Pomozi.ba. Kako su za Klix.ba kazali iz ovog udruženja, od formiranja mjesta za boravak migranata do danas ih je prošlo skoro 90.
“Trenutno je smještena 51 osoba u motelu, a oni i dalje imaju tri obroka dnevno i sve što je potrebno te zasad nemamo problema sa opskrbom. Nemamo još nikakve konkretne planove za naredni period, bitno nam je da motel bude u funkciji za migrante dok je zima, kako ne bi bili na ulici”, kazala je za Klix.ba glasnogovornica Udruženja Pomozi.ba Maja Arslanagić.
U odnosu na vlast, Udruženje Puž u Tuzli je formiralo i “Siguran smještaj”, a u tom objektu borave porodice s djecom i povrijeđene osobe. Tu najduže mogu ostati 14 dana, a podršku im pružaju socijalni radnici, socijalni pedagog te dva člana obezbjeđenja.
Migranti u Tuzlu uglavnom dolaze nakon ilegalnog prelaska srbijanske granice, a nerijetko se dešava i da se iz Sarajeva, ili Bihaća zapućuju u ovaj grad. Volonteri ističu da je u proteklih desetak dana udvostručen broj onih koji su stigli u Tuzlu, a mnogo veći broj bi ih, prema upozorenjima, mogao doći s dolaskom proljeća.
Iz Uprave policije MUP-a TK nam kažu da je od 1. do 31. januara ove godine na području Tuzlanskog kantona evidentirano ukupno 166 migranata koji kod sebe nisu imali identifikaciona dokumenta, niti potvrde o iskazanoj namjeri za azil, zbog čega su dalje postupanje nad njima preuzeli službenici Terenskog centra Službe za poslove sa strancima BiH.
“U januaru 2020. godine od migranata su počinjena dva prekršaja, a radi se o naročito drskom ponašanju i prosjačenju. Počinioci su predati Terenskom centru Službe za poslove sa strancima BiH radi poduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti”, kazala nam je glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK Amra Kapidžić.
Izvor: Klix
