Super vodič - Gdje izaćiTuzlanski kanton

GRAČANICA: Poduzetnička središta, centar trgovine, zanatstva i lahke industrije

Gračanički je kraj od davnina poznat po svojim prirodnim ljepotama, zelenilu i mineralnim vrelima. I danas se pamte tradicionalni teferiči pokraj rijeke Spreče, kiseljaka u Malešićima, u Boriku na Bukvi ili Sijedom Kršu, koji se još 1895. spominje kao popularno izletište. Ali u novijem vremenu Gračanica se prvenstveno razvija kao poduzetničko središte, centar trgovine, zanatstva i lahke industrije, pa se i turistička djelatnost danas, uprkos značajnim resursima i porencijalima – još uvijek nalazi u povojima. Ipak, Gračanica ima mnogo toga da ponudi.

Samo gradsko središte živopisno je mjesto uronjeno u zelenilo, mjesto bogate historije i tradicije, jedna od starih bosanskih čaršija čiji je autentičan duh preživio do naših dana. O njezinoj bogatoj prošlosti i tradiciji danas svjedoče brojni kulturno-historijski spomenici. Stara sahat-kula iz XVII. stoljeća, zadužbina Ahmed-paše Budimlije, najmasivnija građevina te vrste u našoj zemlji i nacionalni spomenik, ponosno se uzdiže u južnom dijelu gračaničke čaršije, kao vijekovni simbol ovoga grada. Ukras gračaničke čaršije je i Ahmed-pašina (Bijela) džamija, čija se današnja zgrada, iz 1914. godine, smatra jednom od najljepših džamija potkupolnog tipa u Bosni i Hercegovini. Tu je i Osman-kapetanova medresa, koju je 1800. godine utemeljio Osman-kapetan Gradaščević, otac čuvenog Zmaja od Bosne. Današnja zgrada ove medrese  potječe iz 1889. godine i predstavlja lijep primjer neomaurskog stila kasnog XIX. stoljeća. U istom je stilu građen i Konak (Gradska vijećnica), iz 1888. godine, u sjevernom dijelču grada, u kojoj je danas smještena Gradska uprava sa uredom gradonačelnika. U blizini Konaka su i dvije crkve – katolička crkva Blažene djevice Marije (iz 1921.) i pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg (iz 1926. godine), a nešto dalje i stara bosanska čardaklija u Varoši (iz 1840. g.), nacionalni spomenik. Nju danas koriste članice Udruženja “Gračaničko keranje”, koje njeguju vijekovnu tradiciju ženskog ručnog rada, tzv. kere (čipke rađene končanom iglom). Pažnje je vrijedan i gračanički “Ćiro”, stara parna lokomotiva izložena na otvorenom, kao spomenik nekadašnjoj željezničarskoj tradiciji ovoga grada. Seosko područje Gračanice također je bogato kulturno-historijskim naslijeđem, osobito historijsko jezgro Sokola, gdje se, u neposrednoj blizini ruševina istoimene srednjovjekovne utvrde (danast, nažalost, neuređenim i nedostupnim posjetiteljima) nalazi nedavno obnovljena Stara džamija, nacionalni spomenik, koja je u predosmanskom dobu bila velikaški dvor kneza Radivoja Kotromanića, gospodara Sokola. U drugim se naseljima izdvajaju nekropole stećaka (Babići i Škahovica), stara groblja, te spomenici tradicionalne arhitekture.

Popularna zletišta u prirodi su uzvišenja Vis (692 m, najviši vrh Trebave) i Monj (532 m), kao i područje Borika na Bukvi, uz regionalnu cestu prema Srebreniku. Do Visa vodi asfaltni put, a samo izletište, sa sportskim poligonom, nudi i mogućnost aktivnog odmora.

Južno od Gračanice je banjsko-rekreacijski kompleks Terme, sa tri bazena i pratećim objektima, te termomineralnom vodom visoke kakvoće. Popularna ljetna kupališta su dva bazenska kompleksa u Donjoj Orahovici. Lovne površine na području općine Gračanica, kojima upravlja Lovačko društvo “Srndać”, prostiru na blizu 18.000 hektara.

Važan dio vjerskog turizma ovih krajeva je tradicionalno dovište na planini Ratiš, na tromeđi općina Gračanica, Srebrenik i Lukavac. Redovni godišnji događaj koji privuče najviše posjetitelja sa strane u Gračanicu jeste tradicionalni vašar, koji se održava na Kasum, 8. novembra, i traje tri dana. Najstariji spomen ovoga godišnjeg sajma u Gračanici datira još iz daleke 1604. godine. Treba spomenuti i savremeni privredni sajam “Grapos Expo”, koji se u Gračanici održava već deset godina, u drugoj polovini aprila.

Od smještajnih kapaciteta u Gračanici je trenutno aktivan Hotel “Sax”, u južnom predgrađu Gračanice, uz magistralnu cestu Doboj – Tuzla.

 

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button