U BiH narednih dana se očekuje da će doći do rasta cijena najosnovnijih životnih namirnica te da će vreća brašna od 25 kilograma poskupjeti za marku do marku i pol.
Prave kalkulacije
Razlog je porast cijena pšenice u regiji iz koje naša zemlja uvozi više od 80 posto te žitarice tokom godine, s obzirom na to da domaća proizvodnja zadovolji samo 18 posto potreba.
Mlinari i iz Federacije i Republike Srpske poručuju da će, ako cijena pšenice nastavi rasti, i brašno poskupjeti, a samim tim i svi pekarski proizvodi.
Cijena pšenice u Srbiji već četvrtu sedmicu zaredom raste, pa je za nepun mjesec poskupjela za čak 21 posto.
Jozo Bojanić, vlasnik jednog od najvećih mlinova u BiH “Mlinpek-Žitara” iz Jajca, kazao je za “Avaz” da je poskupljenje hljeba neizbježno.
“Već duže odgađamo da ne dignemo cijene, jer znamo koliki je to udar na građane. Ali, zbog rasta cijena pšenice u regiji, za deset do 15 dana brašno će sigurno poskupjeti za marku. Nažalost, ako cijena pšenice bude i dalje rasla u nabavi, i mi ćemo opet dići cijene, a pekari će biti primorani da poskupe hljeb i ostale pekarske proizvode”, kazao je Bojanić.
I u Udruženju mlinara RS već prave kalkulacije za nove cijene brašna.
Apel vlastima
Predsjednik tog udruženja Zoran Kos potvrdio je da se u naredne dvije sedmice cijena brašna ne bi trebala mijenjati, u prvom redu zbog starih zaliha. Međutim, kako ističe, već za 15 dana građani trebaju biti spremni na novi udar na džepove, a Kos najavljuje da će cijena po vreći brašna tipa 500 biti viša i do 1,5 KM.
“Tona pšenice je u Srbiji poskupjela za oko 30 eura, odnosno sa 140 na 170 eura. U Mađarskoj tona kvalitetnije pšenice već košta oko 200, a one lošijeg kvaliteta oko 160 eura. S obzirom na to, u RS će uskoro poskupjeti brašno, nakon čega se može očekivati rast cijena pekarskih proizvoda”, ističe Kos.
Iz Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” Bijeljina nisu iznenađeni ovim najavama. Apeliraju na vlasti da spriječe poskupljenja brašna ograničavanjem marži.
“Ne bi nas iznenadilo poskupljenje. Sigurno je da će to biti veliki udar na potrošače jer se kod nas mnogo hljeb koristi”, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono”.
BiH nema ni robne rezerve
Veliki problem zemlje je i to što BiH nema dovoljne količine robne rezerve pšenice, a to bi, prema riječima Vasilića, osiguralo i stabilnost cijena brašna na bh. tržištu.
“Bosna i Hercegovina nema robne rezerve pšenice, pa i najmanji rast cijena ovog proizvoda u regiji direktno se odražava na cijene brašna u zemlji”, kazao je Vasilić.
Izvor: Avaz
