Rast cijena sirovine za pivo u Evropi zabrinuo je domaće kraft pivare s obzirom na to da je većina sastojaka za ovo piće upravo iz uvoza.
Tako je, na primjer, ječmeni slad, jedan od osnovnih sastojaka, od maja ove godine poskupio za dvije trećine, a kao osnovni razlog se navode jake vrućine. Zbog svega je proizvodnja u Skandinaviji, Baltiku, Francuskoj i Njemačkog pala za 50 odsto, a cijena je otišla na 230 evra po barelu, što je najveći nivo u posljednjih pet godina.
Analitičari predviđaju da će ove godine manjak ponude slada biti i do 500.000 tona, a da će pod najvećim pritiskom biti upravo kraft pivare, jer se veliki proizvođači mogu lakše nositi sa ovim poremećajima u cijeni.
O problemu sve skupljih sirovina posvjedočio je Ivan Kitić, zanatski pivar iz Visokog.
– Znam kako sam plaćao nekad, a kako sad. Neke stavke su poskupjele i do 100 odsto u periodu od nekoliko godina. Svake godine cijene idu od 10 do 20 odsto – kazao je Kitić.
Ipak, kako poručuje, i pored rasta cijena, pivo koje on proizvodi neće poskupjeti.
– Borićemo se na tržištu, ali neće biti lako. Moguće je da je sve ovo izazvano i monopolom velikih pivara koji kupuju sladare i posjede hmelja, tako da mogu da kontrolišu cijenu – zaključio je Kitić.
U Udruženju građana za promociju zanatskog pivarstva iz Istočnog Sarajeva Kištra, govoreći o sladu, kažu kako su natprosječne temperature prethodnih mjeseci u zapadnoj i sjevernoj Evropi sigurno nanijele štetu poljoprivrednicima pa su i prinosi niži, ali da je u Francuskoj situacija bila nešto bolja, pa se isto tako očekuje da bi ta zemlja mogla da nadomjesti ponudu na evropskom i svjetskom tržištu.
Sa druge strane dodaju, mali pivari u BiH bazni slad, koji se količinski najviše koristi u proizvodnji, mogu nabaviti i u sladarama iz susjednih zemalja, a koje nisu bile pogođene sušom kao drugi proizvođači u Evropi.
– Prinosi u Hrvatskoj su ove godine bili u prosječnim količinama, iako je žetva krenula znatno ranije. Treba takođe imati na umu da će Evropska komisija iskoristiti brojne instrumente da pomogne poljoprivrednicima iz EU koji su pogođeni sušom, što donekle može izbalansirati rast cijena – kažu u ovom udruženju.
Međutim, ono na šta upozoravaju je da će suša u Evropi takođe smanjiti prinose i povećati cijene hmelja.
– Iako se u proizvodnji piva količinski koristi znatno manje hmelja nego slada, njegova cijena je već bila visoka, između ostalog i zbog znatnog porasta potražnje u posljednjih nekoliko godina – kazali su u Kištri.
Haris Piknjač, vlasnik pivare Semizburg iz Sarajeva, kaže kako je hmelj sezonska biljka koja sazrijeva na jesen, a da je za tržište spreman tek u narednoj godini, pa smatra kako u avgustu nije realno govoriti o cijeni i nestašici.
– Generalno, u BiH oscilacije u cijeni nisu išle nagore, ona je samo padala – kazao je on.
Inače, prema dostupnim podacima, u BiH ne postoje ozbiljni zasadi hmelja, kao ni proizvodnja slada, pa se sve zasniva na uvozu, izvještavaju nezavisne.com.
