Ljubav je vjerovatno najopjevanija stvar na svijetu. Kada bi inteligentnom izvanzemaljskom životu morali predstaviti samo jednu emociju koja je karakteristična za čitavo čovječanstvo to bi bila ljubav. Neka od najvećih umjetničkih djela svih modaliteta su proizašla upravo iz ljubavi (često neuzvraćene). Ovo emocionalno stanje je duboko usađeno u svako vlakno našeg bića. Međutim šta je ona zapravo?
Stari Grci vjerovali su da postoji osam vrsta ljubavi:
Eros ili strastvena, erotična ljubav – Ova vrsta ljubavi dobila je ime po grčkom bogu plodnosti i ljubavi Erosu čije ime dolazi od grčke riječi Eρως što se prevodi kao požuda. Riječ erotika korijen vuče upravo iz ove riječi. Dakle, eros se odnosi na romantičnu ljubav i žudnju – često u kontekstu one prve faze zaljubljivanja. Eros je vrsta ljubavi koja se smatra najpoželjnijom u trenutnom zeitgeistu. Eros je iskonski, moćan i intenzivan. Vodi ga požuda, zadovoljstvo i očaranost – a to često uključuje gubitak kontrole. Stari su Grci tu opasnost prepoznali – erotična ljubav nije se smatrala predivnim i neophodnim stanjem koje treba poželjeti, već kao svojevrsno ludilo. Eros je često nestabilan i iz njega vode dva puta: ili ova ljubav utihne i na kraju se ugasi ili biva zamjenjena nekom drugom vrstom ljubavi koja je dublja i koja se pored strasti, temelji na još nekim vrijednostima
Philia – prijateljska, bratska ljubav – Grci su ovu vrstu ljubavi vrednovali više nego Eros koji je u potpunosti baziran na seksualnosti. Philia se odnosila na duboko prijateljstvo koje se razvilo između braće po oružju koja su ratovala rame uz rame na bojnom polju, odnosno među prijateljima koji su izdržali teška vremena zajedno. Platon je smatrao da fizička privlačnost nije nužna da bi čovjek osjetio ljubavi, otuda i upotreba riječi platonski da bi označila ljubav bez fizičke privlačnost.
Storge – ljubav prema porodici – Ova vrsta naklonosti se najbolje može opisati kroz ljubav roditelja i djeteta. Često se opisuje kao prirodna ili instinktivna privrženost; bezuslovna je u smislu da ne ovisi o bilo kojoj osobini u voljene osobe koja bi je učinila “dostojnom” ljubavi, već se jednistavno voli samo postojanje te osobe. Možete voljeti svoju sestru, čak iako vam se ona ne sviđa, a možda volite i svog oca, unatoč greškama koje je učinio tokom vašeg odrastanja. Storge je ljubav koja poznaje oprost, prihvaćanje i žrtvu. Ona čini da se osjećate sigurno, ugodno i sigurno.
Ludus – razigrana ljubav – Grci su prepoznali i onu neobaveznu vrstu ljubavi, koja se odnosila na ljubav između djece ili mladih ljubavnika. Ljubav bez obaveza i bez privrženosti. Ludus je opčinjenost, igranje, koketiranje. Opisuje situaciju prolazne zaljubljenosti i našeg reagovanja na nju. Njen je korijen u zabavi, bez obzira šta zabava značila za određenu osobu. Na veliku žalost današnje društvo, čini mi se, najviše uživa u ovakvoj frivolnoj vrsti ljubavi koja je bez topline, površna i skoro kao fatamorgana, odnosno uživana je samo u ovom trenutku bez ikakvih pomisli na budućnost. S druge strane razigranost u ljubavi bitan je sastojak koji se često gubi u dugoročnim vezama.
Pragma – posvećena, dugotrajna ljubav – Pragma je ljubav koja je s vremenom sazrijevala i razvijala se. Ona je izvan fizičke dimenzije, nadišla je ono povremeno i to je jedinstveni sklad koji se formirao s vremenom. Pragma je ljubav izgrađena na predanosti, razumijevanju i dugoročnim najboljim interesima, poput izgradnje porodice. Ona je, također i ljubav koja se temelji na razumu ili dužnosti i osobnim dugoročnim interesima. Seksualna privlačnost se stavlja u drugi plan u korist osobnih kvaliteta i kompatibilnosti, zajedničkih ciljeva i rada na odnosu. S vremenom se eros može pretvoriti u pragmu ukoliko par njeguje međusobno poštovanje, poštivanje i prihvatanje različitosti i ukoliko se uči vještinama kompromisa. To je vječna ljubav ukorijenjena u romantičnim osjećajima i druženju.
Mania – opsesivna ljubav – Manija ljubav je vrsta ljubavi koja vodi ljude u izvjesno ludilo i opsesivnost. Javlja se kada se ravnoteža između erosa i ludusa izgubi. Ova vrsta ljubavi dovodi ljude do određenog rolerkostera emocija radosti i tuge, ovisno o tome u kojoj mjeri njihov partner može zadovoljiti svoje potrebe. Za one koji iskuse maniju, ljubav je samo sredstvo za spas od sebe, odnosno često je znak niskog i bolesnog samopoštovanja i samopouzdanja. Osoba želi voljeti i biti voljena kako bi pronašla osjećaj vlastite vrijednosti. Zbog toga mogu postati posesivni i ljubomorni ljubavnici, osjećajući se kao da očajnički „trebaju“ svoje partnere. Zbog posesivnosti koja je povezana s ovim vrstom ljubavi, ljubomora često preovladava u ovakvim odnosima do te mjere da može preći u uhođenje i nasilje.
Agape – nesebična ljubav – Agápe je ljubav prema drugima koja uključuje ljubav prema Bogu, prirodi, strancima ili unesrećenima. To je nesebična ljubav, ljubav prema čovječanstvu. najbliža bezuvjetnoj ljubavi koju ljudi mogu doseći. Općenito je ljubav prema samom čovječanstvu i ponekad je povezana s altruizmom, jer uključuje brigu i ljubav prema drugima, ne očekujući ništa zauzvrat. Ova vrsta ljubavi nije povezana sa sentimentalnim izlivima koji često prolaze kao ljubav u našem društvu. To nema nikakve veze s vrstom ljubavi koja se temelji na stanju koje naša kultura opsjednuta seksom pokušava prenijeti kao ljubav. Agape je ono što neki nazivaju duhovnom ljubavlju. To je bezuvjetna ljubav, veća od nas samih, bezgranično suosjećanje, beskonačna empatija.
Philautia – samoljublje – Grci su razumjeli da se prvo se moramo naučiti brinuti za sebe kako bi smo mogli brinuti za druge. Ovaj oblik samoljublja nije nezdrava ispraznost i samoljubivost koja je usredotočena na ličnu slavu, dobitak i bogatstvo kao što je to slučaj s narcizmom. Umjesto toga, filautija je samoljublje u svom najzdravijem obliku. Zdravo samoljublje srodno je samopoštovanju, a to je naša spoznajna i prije svega emocionalna procjena naše vlastite vrijednosti. Više od toga, to je matrica kroz koju razmišljamo, osjećamo i djelujemo i koja se odražava na naš odnos prema nama samima, prema drugima i prema svijetu. Ne možete podijeliti ono što nemate. Ako ne volite sebe, ne možete voljeti nikog drugog.
