Ukrasno perje, nijanse od prljavo ružičaste do nježno žute i nezaobilazna količina tila glavna su obilježja haljina djeveruša koje vrlo često ispadnu previše kičaste, napadne i – uvijek iste. Odakle je potekla ta tradicija prema kojoj su sve djeveruše jednako odjevene?
Objašnjenje na koje ćete najčešće naići na internetu jest da takve haljine potječu iz vremena starog Rima. Neki vjeruju da su djeveruše prvenstveno bile mamac za zle duhove i bivše ljubavnike čija je namjera bila upasti na vjenčanje i uništiti ga. Njih bi spriječila grupa žena isto odjevenih te tako omogućila mladencima mirnu ceremoniju.
Međutim, dr. Liz Gloyn, profesorica na Univerzitetu London, rekla je da nemaju dokaze o povezanosti ženidbenih tradicija u vrijeme Rimske republike i carstva s današnjim djeverušama, piše Independent.
Smatra da je ovo pogrešno objašnjenje poteklo od običaja u starom Rimu koje se nazivalo confarreatio i podrazumijevalo je vjerski oblik sklapanja braka s posvećeom žrtvenom pogačom, a moralo je biti prisutno deset svjedoka. Međutim, nigdje nije spomenuto da su ti svjedoci morali biti jednako ili slično odjeveni, a i to su gotovo bez izuzetka bili muškarci.
Ipak, Gloyn dodaje da su rimski običaji vjerojatno inspirirali nošenje vela.
– Rimska mlada bi s grupom djevojaka otišla do kuće budućeg muža i pritom bi nosila specijalnu haljinu. Imala je i dugačak, žuti veo koji je trebao predstavljati ulazak djevojke u svijet udanih žena od kojih se očekivalo da u javnosti pokrivaju glavu.
Identične haljine među djeverušama, što je danas gotovo nezaobilazan običaj na zapadu, najvjerojatnije su potekle od dvorskih pravila ponašanja i kraljevskih vjenčanja iz vremena kraljice Viktorije od 1841. godine, rekao je Lou Taylor, profesor historije i kulture odijevanja na Univerzitetu Brighton.
Još od srednjeg vijeka, kraljevska su vjenčanja vrlo slična sprovodima – pažljivo organizirana s naglaskom na simbolima monarhije, pa su uvijek bila javna.
– Kraljica Viktorija je imala 12 djeveruša, nosila je bijelu tada modernu haljinu spuštenu na ramenima s velikim, umjetnim ružama u kosi. Njene djeveruše bile su najstarije sestre iz najviših slojeva društva. Svaka bi od njih od mladenke dobila broš, te kraljevski grb od kornjačevine i bisera. Vjerujem da su odijevanjem djeveruša u istu odjeću izbjegli pokušaj nadmetanja u ljepotu među njima, a i pokušaj da zasjene mladu – kaže prof. Taylor.
