Evropske vlade su saučesnici u sistematskim, nezakonitim i vrlo često nasilnim odbijanjima i kolektivnim protjerivanjima hiljada tražilaca azila u bijedne i nesigurne izbjegličke kampove u Bosni i Hercegovini, nalaz je izvještaja Amnesty Internationala, objavljenog u srijedu.
“Gurnuti do ruba: Nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata duž Balkanske rute” naziv je izvještaja u kojem se detaljno opisuje kako, stavljajući u prvi plan sigurnost na granici a ne usklađenost sa međunarodnim zakonom, evropske vlade ne samo da okreću glavu od zlobnih napada hrvatske policije, nego i finansiraju njihove aktivnosti. Na taj način potiču rastuću humanitarnu krizu na rubu Evropske unije.
Test humanosti za migrante
Nalazi izvještaja doneseni su na osnovu istraživanja tokom kojeg su iz Amnesty Internationala intervjuisali 94 izbjeglice, migranta i tražitelja azila, uključujući 81 muškarca i 13 žena koji se nalaze u kampovima u Bosni i Hercegovini. Sva devedeset i četiri ispitanika koji su se nalazili u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši su vraćeni, barem jedan put, iz Hrvatske i Slovenije nazad u Bosnu i Hercegovinu.
U izvještaj su uključeni i predstavnici nevladinih organizacija, aktivisti i volonteri kao i zvanične vlasti iz Bosne i Hercegovine i Slovenije kao i predstavnici međunarodnih organizacija.
Neuslovni kampovi i prisilna vraćanja
Trenutno, oko 5.500 žena, muškaraca i djece je zarobljeno u dva bosanska grada na granici sa Hrvatskom, Bihaću i Velikoj Kladuši, žive u nekadašnjim tvornicama bez uslova za osnovne potrebe.
Bosna i Hercegovina im ne može pružiti adekvatnu zaštitu, improvizovani kampovi su nehigijenski, nema tople vode, medicinske pomoći i dovoljno hrane.
Jedna majka iz Afganistana rekla je za Amnesty International: “Nemamo dovoljno hrane da nahranimo cijelu porodicu, posebno djecu. Stalno su gladni”.
‘Zaglavljeni’ u migrantskim centrima u BiH
Birokratske prepreke, neadekvatna pravna pomoć i ograničeni administrativni kapaciteti znače da je malo vjerovatno da će potencijalnim potražiteljima azila zahtjevi biti procesuirani u Bosni i Hercegovini. Većina ih pokušava nastaviti put dalje ka evropskim zemljama, stoji u izvještaju.
Ovo putovanje nije nimalo lagano. Nakon što su prethodno ušli u EU kroz Grčku i Bugarsku i nakon što su iznevjereni od strane azilantskog sistema u tim zemljama, izlaze iz EU i nastavljaju put kroz Balkan. Kako bi stigli do Slovenije ili Italije gdje počinje bezvizni Šengen sistem, moraju proći kroz guste šume Hrvatske, brze rijeke i u nekim mjestima, kroz aktivna minska polja.
U prvih deset mjeseci 2018. godine, najmanje 12 ljudi se utopilo u nekoj od zemalja Zapadnog Balkana, većinom pokušavajući preći granicu iz Hrvatske ka Sloveniji. Na desetine ljudi umrlo je na druge načine pokušavajući preći neku od granica.
Jedna mlada žena iz Afganistana rekla je za Amnesty International da je, nakon što su vidjeli medvjeda u šumi u Hrvatskoj, žena koja je putovala s njom doživjela spontani pobačaj. “Toliko se prepala da je rodila mrtvorođenče. Bila je u šestom mjesecu trudnoće”.
Oni koji se usude na ovo putovanje često su izloženi namjernim odbacivanjima i kolektivnim protjerivanjima, često praćenim nasiljem i zastrašivanjem na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a sve bez da je njihov zahtijev za azilom uopće razmatran.
Nasilje na granicama
Gotovo svi koji se nalaze u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši su vraćeni u BiH iz Hrvatske i Slovenije i gotovo jedna trećina intervjuisanih za Amnesty izvještaj je doživjela neki oblik nasilja od strane hrvatske policije.
Mnogi su opisivali kako su ih udarali, kako su im uništavali dokumente i krali stvari koje su imali što djeluje kao da je namjerna i sistematska politika hrvatskih vlasti osmišljena kako bi odvratila buduće pokušaje ulaska u zemlju.
Jedan mladić iz Gaze rekao je za Amnesty International šta mu se dogodilo kada ga je, zajedno sa devet drugih, uhvatila policija: “Odvezli su nas na granicu sa Bosnom. Natjerali su nas da jedan po jedan izlazimo iz auta i onda su nas počeli udarati pendrecima”, rekao je.
Također je opisao kako su ih prskali po licu s nečim za šta je on mislio da je papar sprej: “Nisam ništa mogao vidjeti. Oči su me pekle. Onda su nam rekli da idemo i da se više nikada ne vratimo u Hrvatsku”.
Sami iz Alžira rekao je za Amnesty kako su njega i grupu drugih muškarca, jednog po jednog, natjerali da stoje u krugu maskiranih policajaca koji su ih udarali pendrecima i bejzbol palicama. “Onda su nam uzeli novac i telefone i rekli da idemo prema Bosni”, rekao je.
HRW: Hrvatska nelegalno vraća migrante u BiH
Drugi muškarac je opisao kako im je hrvatska policija uzela obuću, toplu odjeću i vreće za spavanje i kako ih je natjerala da bosi hodaju kilometrima kroz ledeno hladne rijeke i potoke prema granici sa Bosnom. Ovakva vraćanja ka BiH obično su se dešavala tokom noći i u udaljenim dijelovima van regularnih graničnih prelaza.
Oni uhvaćeni u Italiji i Sloveniji su često podvrgavani lančanim odbijanjima, predati hrvatskoj policiji i nasilno protjerani nazad u kampove u Bosni i Hercegovini bez da su njihovi zahtjevi za azil uopšte razmotreni, navodi se u izvještaju.
Kako su optužbe za nasilnim odbijanjima na granicama rasle, hrvatske vlasti su sve više obeshrabrivale javni nadzor njihovih imigracijskih praksi. Pokušaji hrvatski javnih institucija da nadgledaju imigracijske prakse na granici su bivale blokirane a organizacije koje rade na pravima migranata i izbjeglica našle su se na meti vlasti.
Volonteri nevladinih organizacija su uznemiravani, zadržavani u policiji satima bez zvaničnih optužbi i prijećeno im je krivičnim procesima. Ministarstvo unutrašnjih poslova je čak optužilo neke nevladine organizacije da pomažu ljudima u neregularnim ulascima u Hrvatsku. To je imalo negativan učinak za one koji rade na podršci izbjeglicama.
Uskladiti zakone
Ključne preporuke izvještaja Amnesty Internationala u kojem su prikazane prakse prisilnog i nasilnog vraćanja izbjeglica i migranata u Bosnu i Hercegovinu navode da granična policija treba da prestane da koristi silu i zastrašivanja kako bi spriječili izbjeglice i migrante od ulaska u teritoriju Hrvatske.
Dalje, potrebno je efikasno i nepristrasno ispitati navode o prekomjernoj upotrebi sile od strane policije na granicama i poduzeti neophodne mjere protiv počinilaca. Pored toga, navodi se da je potrebnozaustaviti kampanju koja je, kako se čini, kreirana sa namjerom da uznemirava organizacije koje promoviraju prava izbjeglica i migranata, umjesto toga treba im obezbjediti sigurno okruženje za njihov rad.
Van der Auweraert: Migrantska ruta preko BiH će se nastaviti
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Amnesty preporučuje da bi zemlja trebala da traži dodatnu finansijsku i tehničku pomoć od EU kako bi poboljšali unutrašnju koordinaciju i kako bi se osigurali da je zemlja bolje pripremljena i da adekvatno reaguje na potrebe izbjeglica i migranata koje prolaze ili ostaju na teritoriji BiH.
Preporuke za Evropsku uniju odnose se na to da je neophodno odlučno pozvati Hrvatsku da obustavi policijsko nasilje na granicama i da koriste prikladne mjere kako bi se osigurala potpuna usklađenost Hrvatske sa međunarodnim i zakonima EU.
Radio Slobodna Evropa