Brojne su dileme i nedostaci kada govorimo i obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini, bilo da je riječ o osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju. Jedna od najčešćih kritika je ona da učenici i studenti izlaze iz srednjih škola i sa fakulteta sa nimalo ili, u boljem slučaju, sa nedovoljno praktičnih znanja i vještina. Udruženje poslodavaca FBiH ima rješenje za ovaj problem na nivou srednjoškolskog obrazovanja. O dualnom sistemu obrazovanja razgovarali smo da pomoćnikom direktora u Udruženju poslodavaca FBiH, gospodinom Zlatanom Dedićem.
Za sami početak razgovora, hajde da prvo objasnimo kakav je to dualni sistem obrazovanja i kako je došlo do pokretanja projekta „Promocija dualnog obrazovanja putem pilot projekta i edukacije“ ?
Model dualnog obrazovanja je model srednjeg strukovnog obrazovanja, koje nudi obrazovanje na dva mjesta i to teorijski dio nastave koji bi se obavlja u školi i praktični, koji je predviđen da se odvija u kompanijama. Pri tome, učenik oko 70% nastave provodi učeći kroz rad i praksu, u realnom radnom okruženju. Projekat „Promocija dualnog obrazovanja putem pilot projekta i edukacije„ koji implementira UP FBIH je dio jednog većeg projekta koji finansira Europska unija, a provodi Međunarodna organizacija rada. Taj veliki projekat podržava lokalna partnerstva za zapošljavanje u BiH. Moram istaći i naše partnere na projektu-kompaniju Centrotrans –Eurolines Sarajevo , Srednju školu za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, Srednjoškolski centar Vogošća, Službu za zapošljavanje Kantona Sarajevo, te općine Novi grad, Novo Sarajevo i Vogošća.
Šta je, zapravo, glavni cilj projekta?
Naš cilje je, prvenstveno, pokazati da ovakav model obrazovanja može riješiti problem neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Postojeći obrazovni sistem proizvodi nekvalitetne kadrove koji, uglavnom, završavaju na birou za nezaposlene, a s druge strane su kompanije kojima nedostaje kompetentna radna snaga. Uz glavni cilj projekta, tu je i nekoliko drugih ciljeva – ubrzanje lokalnog ekonomskog razvoja i stvaranje sinergije između poslodavaca, obrazovnih i institucija za zapošljavanje, opština i nevladinih organizacija. Za uspjeh projekta je važno motivisati roditelje i buduće srednjoškolce da se školuju za ona zanimanja koja su u skladu s potrebama poslodavaca, ali i upoznati sve društvene subjekte sa benefitima koje će donijeti ovakav sistem obrazovanja.
U kojoj fazi je Bosna i Hercegovina na polju uvođenja jednog ovakvog obrazovnog sistema i koji su najveći izazovi koji su pred Vama?
Najveći problem je nepostojanje jedinstvenog obrazovnog sistema u BiH, pa nevolje zadaje entitetska i kantonalna podjela nadležnosti u obrazovanju. Tako imamo nekoliko kantona koji rade na zakonskoj i podzakonskoj regulativi koje će doprinijeti uvođenju modela dualnog obrazovanja, dok ostali kantoni još uvijek nisu napravili ni prvi korak ka uvođenju istog. U Kantonu Sarajevo, Bosansko-podrinjskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu uskoro možemo očekivati rješenja koja će regulisati uvođenje dualnog obrazovanja u srednje škole. Harmonizacija na nivou cijele države, ali i transformacija već postojećeg obrazovnog sistema u onaj koji će uključiti i dualno obrazovanje i omogućiti tim učenicima dalje školovanje najveći su izazovi koji stoji pred nama.
Zašto je sistem dualnog obrazovanja, u konačnici, bitan za poslodavce u Federaciji BiH?
Kadrovi koje obrazuju srednje strukovne škole ne zadovoljavaju potrebe tržišta rada, odnosno poslodavaca. Dualnim sistemom obrazovanja poslodavci će dobiti radnike koji su već upoznati s radnim procesima jer su proveli mnogo vremena učeći i stičući vještine – dobiće kadrove koji su odmah po završetku škole sposobni da uđu u proces rada. To će uštedjeti vrijeme i novac koje poslodavci troše na dodatnu edukaciju ili prekvalifikaciju svog osoblja, kako bi bili spremni za rad.
Već ste odgovorili na dio mog posljednjeg pitanja „koja je korist od dualnog obrazovanja za učenike“, sada mi recite i koja je korist od dualnog obrazovanja za škole, ali i za širu društvenu zajednicu?
Dodao bih još da, osim mogućnosti da se odmah zaposle nakon škole, učenici bi primali i određenu naknadu u toku odrađivanja praktične nastave u kompanijama, što je svakako veoma važno i za njih same, ali i za porodični budžet. Ono što škole dobijaju uvođenjem dualnog obrazovanja jeste mogućnost da rade u jednog kvalitetnijem okruženju, zatim kvalifikovanije nastavnike za dio nastave koji se odvija u školi, te opremljenije kabinete. Sve će to doprinijeti kvalitetnijem obrazovanju svakog učenika. Što se tiče društvene zajednice, rješava se najveći problem –nezaposlenost. Razvoj ekonomije na lokalnom nivou, što je jedan od ciljeva ovog projekta, na duže staze donijet će i državi brži razvoj i samim tim postizanje većih ekonomskih uspjeha.
Gospodinu Dediću hvala na izdvojenom vremenu za ovaj razgovor. Mnogo uspjeha želimo UPFBiH pri sprovođenju ovog projekta koji će donijeti velike benefite Bosni i Hercegovini.
