Nakon smrtnog slučaja bebe na Kosovu zbog ospica, epidemiolozi te zemlje upozorili su kako bi se epidemija mogla proširiti i na susjedne zemlje.
Na Kosovu je zabilježeno nešto više od 130 oboljelih, a najviše ih je predškolskog i školskog uzrasta. Najmlađi oboljeli mališan koji je imao svega 16 mjeseci preminuo je od posljedica upale mozga koja je nastupila usljed boginja.
Institut za javno zdravlje u Podgorici upozorio je da epidemija malih boginja prijeti da zahvati i Crnu Goru i da bilježe nikada niži obuhvat djece vakcinom koja štiti od ove bolesti, prenosi Srna.
“Epidemija malih boginja sa Kosova već se proširila na Makedoniju, gdje je u skopskoj opštini Gazi Baba registrovano 14 oboljelih (13 hospitalizirano), pri čemu je izvor infekcije osoba iz općine Lipljan. Uzrok epidemije na Kosovu, sa prema posljednjim podacima 164 oboljele osobe, isključivo je pad broja vakcinisane djece”, upozoravaju iz Instituta.
S obzirom da je u 2016. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine zabilježen niži obuhvat imunizacijom od potrebnih vrijednosti 95 posto za cjepivo protiv morbila, rubeole i parotitisa, odnosno 90 posto za ostala cjepiva u svim kantonima FBiH, bojazan od moguće epidemije morbila i u našoj zemlji nije neopravdan.
Naročito je zabrinjavajući nizak obuhvat cjepivom protiv morbila, rubeole i parotitisa (MRP), koji u FBiH iznosi 63,5 posto za prvu dozu cjepiva, rekli su za Radiosarajevo.ba iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
“Pad kvaliteta kolektivnog imuniteta populacije protiv određenih zaraznih bolesti, prijeti ponovnim sporadičnim ili epidemijskim javljanjem bolesti koje se mogu prevenirati cijepljenjem”, naveli su nam iz Zavoda.
Najčešći razlog zbog kojeg roditelji ne vakcinišu djecu je, kako navode, neopravdani strah od vakcine, skepticizam, nepovjerenje prema državnim ustanovama i farmaceutskoj industriji.
Također, iz Zavoda kao razloge navode i izostanak adekvatne medijske potpore, bilo zbog potrage za senzacionalizmom ili nedovoljne edukacije novinara i konačno djelovanje antivakcinalnih lobista, koje su sa zakašnjenjem u odnosu na zemlje Zapada i kod nas, a koji MMR vakcinu (MMR je vakcina koja sadrži tri komponente protiv molih boginja, zaušnjaka, rubeole) povezuju s autizmom, što je nauka potpuno odbacila brojnim naučnim studijama.
Kako su naveli iz Zavoda, u epidemiji morbila u 2014/15. godini, u Federaciji BiH registrirana su 5.103 slučaja, među kojima su 553 osobe hospitalizirane.
Već ranije smo pisali da iako su oboljeli od morbila u 2017. u Federaciji BiH pojedinačni slučajevi koji nisu epidemiološki povezani, zbog epidemije morbila koja je trajala duže od godinu dana (2014. i 2015) i smanjenja obuhvata vakcinacijom, Svjetska zdravstvena organizacija Bosnu i Hercegovinu smatra endemskom za male boginje, zemljom stalne transmisije.
“Postignuti kolektivni imunitet, kao dodatna zaštita od bolesti koja je rezultat visokog obuhvata imunizacijom u zajednici, značajan je za najosjetljivije članove zajednice koji su premladi za cijepljenje, za trudnice i osobe koja ne mogu biti cijepljene zbog medicinskih kontraindikacija”, upozorili su iz Zavoda.
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), epidemije morbila su zabilježene u nekoliko zemalja u Europi, predstavljajući rizik za širenje i održanje prijenosa u područjima s osjetljivom populacijom. U 2017. godini, u zemljama Europe prijavljen je 31 smrtni slučaj: u Rumuniji (22), Italiji (4), Bugarskoj (1), Njemačkoj (1), Portugalu (1), Francuskoj (1) i Španiji (1).
Morbili ili ospice su vrlo zarazna virusna bolest. Prenosi se kapljičnim putem, iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Početni simptomi, koji se obično pojavljuju 10-12 dana nakon infekcije, uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, „crvene“ oči, sitne bijele mrlje na unutarnjoj strani usta. Nekoliko dana kasnije javlja se osip, počevši od lica i vrata, postepeno se šireći po tijelu. Ne postoji specifično liječenje, a većina oboljelih se oporavi u roku od 2-3 sedmice.
Mogu biti ozbiljna bolest u svim dobnim skupinama, međutim, veća je vjerovatnoća da se komplikacije bolesti jave kod djece mlađe od 5 godina i odraslih osoba starijh od 20 godina. Kod trudnica bolest može biti uzrok prijevremenog porođaja.
Uobičajene komplikacije uključuju infekciju uha i proliv. Neke osobe mogu imati ozbiljne komplikacije, kao što su upala pluća i upala mozga. Kao dugoročna komplikacija može se javiti subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE), vrlo rijetka, ali smrtonosna bolest središnjeg živčanog sustava, koja se razvija 7 do 10 godina nakon što je osoba bolovala morbile, iako se bila u potpunosti oporavila od bolesti.
Male boginje su prije uvođenja vakcina bile odgovorne za više od 2,5 miliona smrtnih slučajeva djece širom svijeta godišnje. Danas, kada se sprovodi sistematska vakcinacija protiv njih širom svijeta, procjenjuje se da od morbila godišnje umire više od 134.000 djece koja nisu vakcinisana – što predstavlja 367 smrtnih slučajeva svakoga dana ili 15 smrtnih slučajeva svakoga sata.
U Sarajevu je 24. i 25. aprila ove godine u organizaciji Federalnog ministarstva zdravstva, Zavoda za javno zdravstvo FBiH, a u saradnji sa SZO i UNICEF-om, održan centralni skup u okviru Europske sedmice imunizacije kojem je prisustvovalo blizu 80 stručnjaka iz oblasti imunizacije.
Podsjećajući da je imunizacija jedna od dokazano najuspješnijih i najisplativijih javnih zdravstvenih mjera koja svake godine spasi više od dva miliona života u svijetu, svake godine u posljednjoj sedmici aprila zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), uključujući i Bosnu i Hercegovinu, obilježavaju Evropsku sedmicu imunizacije.
Osnovni cilj obilježavanja ESI je podizanje svijesti o potrebi i pravu svakog djeteta da se zaštiti od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom.
Izvor: radiosarajevo
