U oružanim formacijama Armiji RBiH, MUP-u RBiH, HVO-u i MUP-a HRHB, uključujući i uposlene u vojnim bolnicama i namjenskoj industriji, u toku agresije na BiH bilo je angažovano oko 570.000 osoba, kazao je za Faktor ministar za boračka pitanja FBiH Salko Bukvarević.
Ovi podaci sadržani su u Registru boraca, kojeg je sačinilo Ministarstvo za boračka pitanja FBiH, ispunjavajući jednu od obaveza iz Pisma namjere prema Međunarodnom monetarnom fondu. Konačan Registar boraca završen je krajem januara ove godine.
– Mi smo zapravo paralelno pripremali dva registra i to Registar boraca i Registar korisnika boračko-invalidske zaštite i mi smo oba ova zadatka izvršili za nivo FBiH. Što se tiče Registra boraca, podatke smo dobili od bivšeg Ministarstva odbrane FBiH, na osnovu evidencije o broju izdatih takozvanih boračkih certifikata. Prema tim podacima, u Armiji RBiH i MUP-u RBiH bilo je angažovano oko 390.000 pripadnika, a u HVO-u i MUP-u HRHB oko 180.000 – kazao je Bukvarević.
Što se tiče Registra korisnika boračko-invalidske zaštite, on sadrži 95.000 imena osoba koje koriste neki od oblika socijalnih davanja za bivše borce, koja se isplaćuju na nivou FBiH, u skladu sa Zakonom o osnovnim pravima.
Obračun ovih naknada, koje se isplaćuju porodicama šehida i poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima i dobitnicima ratnih priznanja, vrši se kroz jedinstven informacioni sistem u koji su uvezane 79 općina, deset kantona i federalni nivo. Konkretno, pravo na ove naknade ostvaruje 48.000 ratnih vojnih invalida, 42.000 članova porodica šehida i poginulih boraca, te 5.000 dobitnika ratnih priznanja.
Osim ovih naknada, pripadnici boračke populacije koriste i pogodnosti prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, odnosno njih oko 34.000 iskoristilo je pravo na prijevremeno povoljnije penzionisanje.
Ovom broju treba dodati i oko 100.000 korisnika prava po osnovu Zakona o dopunskim pravima, za koje je u toku prošle godine izdvojeno oko 50 miliona maraka. Novac za ova prava izdvaja se iz kantonalnih budžeta. Dopunska prava obuhvaćaju zdravstvenu zaštitu za demobilisane borce koji ne ostvaruju zdravstvenu zaštitu po nekoj drugoj osnovi, nabavku ortopedskih pomagala za ratne vojne invalide, banjsko liječenje, obavljanje pripravničkog staža, te projekte zapošljavanja boračkih kategorija.
– Ova tri broja ne treba sabirati, jer određeni broj osoba koristi više prava istovremeno. Primjera radi, među osobama koje su iskoristile pravo na prijevremeno povoljnije penzionisanje ima ratnih vojnih invalida ili dobitnika ratnih priznanja. Zbog toga je potrebno sačiniti jedinstven Registar korisnika prava boračko-invalidske zaštite za cijelu FBiH, u kojem bi bili objedinjeni podaci i sa federalnog i sa kantonalnog nivoa. Tek tada ćemo precizno znati koliko ima korisnika i koja sve prava koriste. Trenutno prikupljamo podatke sa kantona i očekujemo da ćemo uskoro završiti i ovaj posao – dodao je Bukvarević.
Iako je Registar boraca u potpunosti formiran, Ministarstvo još nije javno objavilo njegovu sadržinu, odnosno spisak svih onih koji se vode kao branitelji.
– Kada smo završili izradu ovog Registra kontaktirali smo Agenciju za zaštitu podata BiH. Iz ove agencije nam je saopćeno da podatke iz registra možemo objaviti tek nakon što izmijenimo odgovarajuće zakone. Zbog toga trenutno radimo na pripremi izmjena Zakona o osnovnim pravima boraca koje će nam omogućiti javno objavljivanje podataka, kako Registra boraca, tako i Registra korisnika boračko invalidske zaštite – napomenuo je Bukvarević.
Interesovalo nas je i da li će konačno formiranje ova dva registra značiti i kraj brojnih revizija boračke populacije, posebno ratnih vojnih invalida.
– Proces revizije je poseban proces. On se provodi na osnovu Zakona o kontroli zakonitosti korištenja prava iz boračko-invalidske zaštite. Mi smo sa 2016. pregledali oko 125.000 predmeta. Ostalo je da se još pregleda 19.000 predmeta svih kategorija. Prema našem planu i programu planiramo da do polovine 2017. završimo prvu fazu pregleda papirologije, da se do kraja 2017. ili najdalje do polovine 2018. završi i faza pregleda ratnih vojnih invalida na Institutu za medicinsko vještačenje i time bi stavili tačku na reviziju po tom zakonu – naglasio je Bukvarević.
Prema njegovim riječima, nakon što budu prikupljeni svi podaci o korisnicima boračko invalidske zaštite, te utvrde višestruki korisnici naknada, otvorit će se prostor da pravo na neku od naknada ostvare i osobe koje do sada nikada nisu koristile bilo kakvu pomoć namijenjenu boračkoj populaciji.
Izvor: faktor
