Khaled Mashal, trebao bi uskoro biti novi vođa Hamasa, prenio je Reuters.
Khaled Meshaal postao je poznat širom svijeta 1997. godine nakon što su mu izraelski agenti ubrizgali otrov u propalom atentatu na ulici ispred njegove kancelarije u glavnom gradu Jordana, Amanu.
Udar na ključnu visoku osobu palestinske militantne grupe, koji je naredio izraelski premijer Benjamin Netanyahu, toliko je razbjesnio jordanskog tadašnjeg kralja Huseina da je govorio o vješanju potencijalnih ubica i raskidu mirovnog sporazuma Jordana s Izraelom osim ako mu se ne preda protuotrov.
Izrael je to učinio, a takođe je pristao da oslobodi vođu Hamasa šeika Ahmeda Jasina, da bi ga sedam godina kasnije ubio u Gazi.
Za Izraelce i zapadne države, Hamas koji podržava Iran, koji je upravljao samoubilačkim bombaškim napadima u Izraelu i vodio česte ratove protiv njega, predstavlja terorističku grupu koja želi da uništi Izrael.
Za palestinske pristalice, Meshaal i ostatak vodstva Hamasa su borci za oslobođenje od izraelske okupacije.
Meshaal, 68, postao je Hamasov politički lider u egzilu godinu dana prije nego što ga je Izrael pokušao eliminirati, mjesto koje mu je omogućilo da predstavlja Hamas na sastancima sa stranim vladama širom svijeta.
Hamasovi izvori kažu da se očekuje da će Meshaal biti izabran za glavnog vođu grupe koji će zamijeniti Ismaila Haniyeha, koji je ubijen u Iranu u ranim jutarnjim satima u srijedu, a Teheran i Hamas obećavaju odmazdu Izraelu.
Visoki zvaničnik Hamasa Khalil al-Hayya, koji je sa sjedištem u Kataru i koji je predvodio Hamasove pregovarače u indirektnim pregovorima o primirju u Gazi s Izraelom, također je bio mogućnost za rukovodstvo jer je on favorit Irana i njegovih saveznika u regiji.
Meshaalovi odnosi s Iranom su zategnuti zbog njegove prethodne podrške pobuni koju predvode sunitski muslimani 2011. protiv sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.
Izrael je izvršio atentat ili pokušao da ubije nekoliko vođa i operativaca Hamasa otkako je grupa osnovana 1987. godine tokom prve palestinske pobune protiv okupacije Zapadne obale i Gaze.
Meshaal je bio centralna figura u vrhu Hamasa od kasnih 1990-ih, iako je radio uglavnom iz relativne sigurnosti izgnanstva dok je Izrael planirao atentat na druge istaknute ličnosti Hamasa sa sjedištem u Pojasu Gaze.
Nakon što je Yassin u invalidskim kolicima ubijen u zračnom napadu u martu 2004., Izrael je mjesec dana kasnije ubio njegovog nasljednika Abdel-Aziza Al-Rantisija u Gazi, a Meshaal je preuzeo cjelokupno vodstvo Hamasa.
Kao i drugi lideri Hamasa, Meshaal se uhvatio u koštac s kritičnim pitanjem da li usvojiti pragmatičniji pristup Izraelu u potrazi za palestinskom državnošću – Hamasova povelja iz 1988. poziva na uništenje Izraela – ili nastaviti borbu.
Omekšava odnos prema Izraelu
Meshaal odbacuje ideju o trajnom mirovnom sporazumu s Izraelom, ali je rekao da bi Hamas, koji je 1990-ih i 2000-ih slao bombaše samoubice u Izrael, mogao prihvatiti palestinsku državu na Zapadnoj obali, Pojasu Gaze i Istočnom Jerusalemu kao privremeno rješenje zauzvrat za dugoročni prekid vatre.
Napad militanata iz Gaze predvođenih Hamasom 7. oktobra 2023. na Izrael, koji je ubio 1.200 ljudi i doveo do otmice preko 250 ljudi, prema izraelskim izvještajima, jasno je pokazao prioritete grupe.
Izrael je uzvratio zračnim napadima i invazijom na Gazu u kojima je ubijeno preko 39.000 Palestinaca, vodeći kampanju za iskorijenjivanje Hamasa koja je pretvorila veliki dio gusto naseljene obalne enklave u ruševine.
Meshaal je rekao da je napad Hamasa 7. oktobra vratio palestinsku stvar u središte svjetske agende.
Pozvao je Arape i muslimane da se pridruže borbi protiv Izraela i rekao da će Palestinci sami odlučiti ko će upravljati Gazom nakon što se sadašnji rat završi, prkoseći Izraelu i Sjedinjenim Državama koji žele isključiti Hamas iz poslijeratne uprave.
Pridružio se Muslimanskom bratstvu sa 15 godina
Meshaal je većinu svog života proveo izvan palestinskih teritorija. Rođen u Silwadu u blizini grada Ramala na Zapadnoj obali, Meshaal se kao dječak preselio sa svojom porodicom u zaljevsku arapsku državu Kuvajt, leglo propalestinskih osjećaja.
Sa 15 godina pridružio se Muslimanskom bratstvu, najstarijoj islamističkoj grupi na Bliskom istoku. Bratstvo je postalo ključno u formiranju Hamasa kasnih 1980-ih tokom prvog palestinskog ustanka protiv izraelske okupacije.
Meshaal je postao učitelj prije nego što se mnogo godina okrenuo lobiranju za Hamas iz inostranstva, dok su drugi vođe grupe dugo čamili u izraelskim zatvorima.
Bio je zadužen za međunarodno prikupljanje sredstava u Jordanu kada je jedva izbjegao atentat.
Netanyahu je odigrao slučajnu, ali važnu ulogu u utvrđivanju Meshaalovih militantnih uvjerenja kada je naredio agentima Mosada da ga ubiju 1997. u znak odmazde za bombaški napad na pijacu u Jerusalemu u kojem je ubijeno 16 ljudi, a za koji je kriv Hamas.
Osumnjičene ubice uhvatila je jordanska policija nakon što je Meshaalu na ulici ubrizgan otrov. Netanyahu, tada u svom prvom premijerskom mandatu, bio je prisiljen predati protuotrov za otrov, a incident je Meshaala pretvorio u heroja palestinskog otpora.
Jordan je na kraju zatvorio Hamasov biro u Amanu i protjerao Meshaala u zaljevsku državu Katar. U Siriju se preselio 2001.
Meshaal je upravljao Hamasom, sunitskim muslimanskim pokretom, od egzila u Damasku 2004. do januara 2012. godine kada je napustio sirijsku prijestolnicu zbog žestokog obračuna predsjednika Assada protiv sunita koji su bili uključeni u ustanak protiv njega. Meshal sada svoje vrijeme dijeli između Dohe i Kaira.
Njegov nagli odlazak iz Sirije u početku je oslabio njegovu poziciju unutar Hamasa, jer su mu veze s Damaskom i Teheranom, koje su bile vitalne za grupu, dale moć. Sa tim vezama oštećenim ili prekinutim, rivali sa sjedištem u Gazi, rodnom mjestu Hamasa, počeli su da potvrđuju svoj autoritet.
Sam Meshaal rekao je Reutersu da je njegov potez utjecao na odnose s Hamasovim glavnim platnim upraviteljem i dobavljačem oružja Iranom – zemljom za koju Izrael vjeruje da predstavlja daleko najveću prijetnju za njega zbog svog ambicioznog nuklearnog programa.
U decembru 2012. Meshaal je prvi put posjetio pojas Gaze i održao glavni govor na skupu povodom 25. godišnjice Hamasa. Nije posjetio palestinske teritorije otkako je sa 11 godina napustio Zapadnu obalu.
Dok je bio u inostranstvu, Hamas se potvrdio nad svojim sekularnim rivalom, Palestinskim vlastima koje podržava Zapad, a koje su bile otvorene za pregovore o miru s Izraelom, tako što je preuzeo kontrolu nad Gazom u kratkom građanskom ratu 2007. godine.
Trvenja između Meshaala i rukovodstva Hamasa sa sjedištem u Gazi pojavila su se zbog njegovih pokušaja da promovira pomirenje s predsjednikom Mahmoudom Abbasom, koji je na čelu palestinskih vlasti.
Meshaal je tada najavio da želi da se povuče s mjesta lidera zbog takvih tenzija, a 2017. godine ga je zamijenio njegov zamjenik u Gazi Haniyeh, koji je izabran da vodi politički ured grupe, koji također djeluje u inostranstvu.
Meshaal je 2021. godine izabran na čelo ureda Hamasa u palestinskoj dijaspori.
