U posljednjih nekoliko godina, oni sretni među nama prepoznali su opasnosti suživota s prekomjernim izobiljem hrane (pretilost, dijabetes) i počeli raditi na svojoj prehrani. Ali, većina nas još uvijek ne razumije da vijesti čine mozgu ono što šećer čini tijelu.
Vijesti su lako probavljive
Mediji nas šopaju malim zalogajima trivijalnosti, oblizekima koji se zapravo ne tiču naših života niti zahtijevaju razmišljanje. Zbog toga ne osjećamo gotovo nikakvo zasićenje. Za razliku od čitanja knjiga i duljih članaka u časopisima (što zahtijeva razmišljanje), u stanju smo progutati neograničene količine blic-vijesti, koje su jarko obojeni bomboni za mozak.
Odnos do kojega smo prije dvadeset godina dosegli prema hrani, danas dostižemo prema informacijama. I počinjemo shvaćati koliko su vijesti štetne i toksične.
Vijesti zavaravaju
Uzmimo na primjer ovaj događaj. Neki automobil vozi preko mosta i most se sruši. Na što se fokusiraju mediji? Na auto. Na osobu u autu.
Odakle je krenuo. Kamo je planirao otići. Kako je on doživio rušenje mosta (ukoliko je preživio). Ali to je sve irelevantno. Što je relevantno? Stabilnost strukture mosta. To je ono bitno, nesigurnost tog mosta, i potencijalni rizik da se i drugi mostovi sruše.
Ali auto je jarki element, unosi dozu drame, vijesti se lešinarski obrušavaju na osobu, i takve je vijesti jeftino proizvesti. Vijesti nas navode da uokolo šećemo s potpuno pogrešnom mapom rizika u glavi. Terorizam je precijenjen. Kronični stres je podcijenjen. Astronauti su precijenjeni. Fiskalna neodgovornost je podcijenjena. Medicinske sestre su podcijenjene.
Nismo dovoljno racionalni da bismo bili izloženi medijima
Gledanje pada aviona na televiziji promijenit će vaš stav prema tom riziku, neovisno o stvarnim izgledima da vam se takvo nešto desi. Ako mislite da snagom vlastitih misli možete kompenzirati drami vijesti, u krivu ste.
Bankari i ekonomisti vlastitim su primjerom pokazali da nisu u stanju odvojiti se od zablude medijskih slika. Jedino rješenje: odvojite se potpuno od konzumacije vijesti.
Vijesti su nevažne
Od otprilike deset tisuća vijesti koje ste pročitali u posljednjih 12 mjeseci, navedite jednu koja vam je – zato jer ste je konzumirali – omogućila da donesete bolju odluku o važnoj stvari koja utječe na vaš život, na karijeru ili posao. Poanta je: konzumiranje vijesti irelevantno je za vaš život.
Ali ljudi teško prepoznaju ono što je bitno. Mnogo je lakše prepoznati ono što je novo. Bitka između bitnog i novog fundamentalna je bitka ovoga vremena. Medijske organizacije žele da vjerujete da vam vijesti nude neku vrstu prednosti. Mnogi nasjednu na to. Postajemo anksiozni kad smo odrezani s izvora vijesti. U praksi, konzumacija vijesti je nedostatak. Što manje vijesti konzumiraš, u većoj si prednosti.
Vijesti nemaju moć da objasne
Vijesti su mjehurići koji iskaču na površini dubljeg svijeta. Hoće li vam gomilanje činjenica pomoći da shvatite svijet? Nažalost, neće. Taj je odnos obrnut. Važne priče ustvari i nisu priče: spori, moćni pokreti koji se razvijaju ispod radara novinara, ali imaju moć transformacije.
Što više “činjenica” iz vijesti probavite, manje ćete shvaćati širu sliku. Da više informacija vodi ka većem ekonomskom uspjehu, očekivali bismo da novinari budu na vrhu piramide. Ali to nije slučaj.
Vijesti vam truju tijelo
One konstantno uzdrmavaju limfni sustav. Priče nabijene panikom oslobađaju kaskade glukokortikoida (kortizola). Ovo deregulira vaš imunološki sustav i inhibira oslobađanje hormona rasta. Drugim riječima, važe se tijelo nalazi u stanju kroničnog stresa.
Velike glukokortikoidne razine uzrokuju umanjenu probavu, nedostatak rasta (stanica, kosa, kosti), nervozu i osjetljivost na infekcije. Druge potencijane nuspojave uključuju strah, agresiju, smanjenje vidnog polja i tjeskobu, odnosno disenzitizaciju.
Vijesti povećavaju kognitivne greške
Vijesti su majka kognitivnih pogrešaka: potvrda pristranosti. Prema riječima Warrena Buffetta: “Čovjek je najbolji u interpretiranju svih novih inormacija tako da njegove prethodno stečene predodžbe ostanu netaknute.” Vijesti pogoršavaju ovu manu. Postajemo skloni pretjeranom samopudanju, spremni smo na glupe rizike i krivo procjenjujemo prilike.
Naši mozgovi žude za pričama koje “imaju smisla” – čak i ako ne korespondiraju sa stvarnošću. Svaki novinar koji napiše “tržište se mijenja zbog X” ili “tvrtka je bankrotirala zbog Y” je idiot. Muka mi je više od ovog jeftinog načina “objašnjavanja” svijeta.
Vijesti sprječavaju razmišljanje
Razmišljanje zahtijeva koncentraciju. Koncentracija zahtijeva neprekinuto vrijeme. Vijesti su dizajnirane da vas prekinu. One su kao virusi koji kradu pozornost. Vijesti od nas čine plitke mislioce. Ali tu ne staju. Vijesti ozbiljno oštećuju pamćenje. Kratkoročno pamćenje je ograničeno na određenu količinu krkih podataka. Veza koja vodi od kratkoročnog do dugoročnog pamćenja labilan je kanal u mozgu, ali ako nešto želite razumjeti ta informacija mora proći kroza nj. Kad se ovaj prolaz zakrči, ništa ne prolazi kroza nj.
Budući da vijesti ometaju koncentraciju, to slabi sposobnost razumijevanja. Online vijesti imaju još gori učinak. U istraživanju iz 2001. dva su znanstvenika iz Kanade dokazala da razumijevanje opada s povećanjem broja hiperlinkova u dokumentu. Zašto? Zato jer kad god se pojavi link, vaš mozak mora u najmanju ruku odlučiti da na njega nećete kliknuti, a to je samo po sebi ometanje. Vijesti su svjesni sustav za ometanje.
Vijesti djeluju kao droga
Kako se priča razvija, sve naš više zanima nastavak. Sa stotinama proizvoljnih naslova u glavama, ova je žudnja sve snažnija i sve ju je teže ignorirati. Znanstvenici su nekoć smatrali da se guste sinapse između 100 milijardi neurona u našim lubanjama oblikuju otprilike do punoljetnosti. Danas znamo da nije tako. Živčane stanice neprestano prekidaju stare poveznice i formiraju nove.
Što više vijesti konzumiramo, to više vježbamo neuralne krugove specijalizirane za površno pregledavanje i “multitasking”, dok one za fokusirano čitanje i razmišljanje ignoriramo. Većina konzumenata vijesti – čak i da su prije bili gorljivi čitatelji knjiga – izgubili su sposobnost apsorbiranja duljih članaka ili knjiga. Nakon četiri-pet stranica se umore, koncentracija im ispari i postanu nemirni. To je zato jer se promijenila struktura njihovih mozgova.
Vijesti su ubojice vremena
Ako svakog jutra čitate novine petnaest minuta, a zatim ih ponovo provjerite na 15 minuta tijekom ručka, pa onda opet prije odlaska na spavanje, dodajte tome još po pet minuta dok ste na poslu, a pribrojite i vrijeme koje vam ode na razna ometanja inherentna medijima – izgubit ćete najmanje pola dana u tjednu.
Informacija više nije nasušna potreba. Ali pozornost jest. Niste tako neodgovorni prema svome novcu, ugledu ili zdravlju. Zašto se olako odričete svoga mozga?
Vijesti nas čine pasivnima
Mediji u premoćnoj većini slučajeva izvještavaju o stvarima na koje ne možete utjecati. Svakodnevno ponavljanje vijesti o stvarima na koje ne možemo utjecati čini nas pasivnima. Sputava nas sve dok ne usvojimo pogled na svijet koji je pesimističan, neosjetljiv, sarkastičan i fatalističan.
Znanstveni termin je “naučena bespomoćnost”. Možda ću sad malo nategnuti stvari, ali ne bih bio iznenađen da konzumacija vijesti barem djelomično ne dovodi do širenja bolesti depresije.
Vijesti ubijaju kreativnost
Stvari koje već znamo ograničavaju našu kreativnost. Ovo je razlog zbog kojeg matematičari, romanopisci, skladatelji i poslovnjaci često proizvedu svoja najkreativnija djela u mlađoj dobi. Njihovi umovi uživaju širok, nenapučen prostor koji ih potiče na traženje i stvaranje novih ideja.
Ne znam ni jednu instinski kreativnu osobu koja je ovisna o vijestima – ni pisca, ni skladatelja, ni matematičara, fizičara, glazbenika, dizajnera, arhitekta, slikara. S druge strane, znam hrpu opako nekreativnih umova koji vijesti konzumiraju kao drogu. Ako se želite baviti starim rješenjima, čitajte vijesti. Ako tražite nova rješenja, nemojte.
Društvo treba novinarstvo – ali drugačije
Istraživačko novinarstvo je uvijek relevantno. Treba nam izvještavanje koje nadgleda naše institucije i razotkriva neistine. Ali važne teme ne moraju biti prezentirane u formi vijesti. Dugački članci u časopisima i publicističke knjige su također dobre.
Bez vijesti živim već četiri godine pa mogu vidjeti, osjetiti i posvjedočiti učinke ove slobode iz prve ruke: manje ometanja, manje tjeskobe, dublje razmišljanje, više vremena, više uvida. Nije lako postići to, ali se isplati.
Rolf Dobelli
*Ovo je uređeni ulomak iz eseja izvorno objavljenog na stranici dobelli.com. Rolf Dobelli autor je knjige The Art of Thinking Clearly: Better Thinking, Better Decisions
