Veliko pitanje na koje nikada nije odgovoreno i na koje Frojd nikada nije mogao da odgovori, uprkos tridesetogodišnjem istraživanju ženske psihe glasi: šta to žene zapravo žele?
To je vjerovatno najpoznatija izgovorena misao Zigmunda Frojda, austrijskog neurologa i osnivača psihoanalize, jednog od najuticajnijih, ali i najkontroverznijih ličnosti 20. vijeka.
Njegovi sljedbenici smatraju ga velikim naučnikom koji je otkrio važne istine o ljudskoj psihologiji, izjmenivši način na koji razmišljamo o sebi. Frojdovi psihoanalitički termini, kao što su id, ego, libido, neuroze i Edipov kompleks, postali su dio rječnika koji svakodnevno koristimo.
Tajnovita mladost
Vizionar briljantnog uma, koji je svojim kontroverznim idejama šokirao čovječanstvo, ali i ostavio neizbrisiv trag u svjetskoj kulturi i otvorio kapije do tada neistraženih odaja ljudske psihe, rođen je 6. maja 1856. godine u mjestu Frajberg u Moraviji (danas u Češkoj), kao Zigismund Šlomo Frojd, prvorođeno dijete Jakoba i Amelije Frojd.
Dok je još bio mali, roditelji su primjetili da je izrazito bistro dijete i zbog toga je uživao poseban status u porodici. Iako su živjeli u malom stanu sa sedmoro djece, Zigmund je imao sopstvenu sobu i uljanu lampu, dok su ostala djeca u porodici pri učenju koristila svijeće. Kao dijete je maštao o tome da postane general ili ministar, ali s obzirom na to da je bio Jevrej, nije mu bilo dopušteno da se bavi bilo kojim drugim zanimanjem osim medicine i prava. To ga nije sprječavalo da nauči da govori francuski, engleski, italijanski i španski jezik i da se posveti proučavanju djela Ničea, Hegela, Šekspira i Kanta.
O Frojdovoj mladosti se ne zna previše, jer je u dva navrata uništavao dokumente na osnovu kojih bi moglo da se sazna više. Dokumenti koji su nastali kasnije, brižno su čuvani u Frojdovoj arhivi koja je bila dostupna samo njegovom ličnom biografu Ernestu Džonsu i nekolicini psihoanalitičara koji su mu bili bliski.
Oženio se Martom Bernes, posle pet godina zabavljanja, imali su šestoro djece, tri sina i tri kćerke. Ana Frojd, jedna od njegovih kćerki, i sama će kasnije postati ugledan teoretičar psihoanalize na polju dječje psihologije.
Turbulentni brak
Iako različitih karaktera, ljubav Sigmunda i Marte bila je čvrsta. Marta se posvetila odgajanju djece, a Frojd je danonoćno radio na svojim slučajevima. Marta je, kako tvrde neki istraživači, bila strastvena žena, tvrdila je da ljubav mora biti ekstremna ili da je uopšte nema. S druge strane, Frojd je bio ljubomoran, isključiv, uvjeren da su žene ograničene svojim polom. Ipak, Marta je bila uz njega kada mu je bilo najpotrebnije. Svog supruga je, navodno, izvukla i iz moguće kokainske zavisnosti dok je eksperimentisao, ne znajući da kokain može da izazove zavisnost.
Jedan od najvećih branilaca i pristalica korištenja kokaina u medicinske svrhe, ali i njegov konzument, bio je upravo Frojd. Naime, prije 130 godina, kokain je bio najnoviji čudesni lijek. Smatralo se da liječi sve, od zavisnosti od morfijuma, preko depresije, nervoze, letargije, umora, preko stomačnih problema do astme i tuberkuloze.
Rani uticaj na Frojda izvršio je Jozef Brojer, ljekar veoma uvažen u Beču. On se koristio hipnozom kao tehnikom liječenja. Njih dvojica su objavili knjigu “Studije histerije”, gdje su opisali svoje studije slučaja, djelo koje je napravilo prekretnicu. Njeno objavljivanje 1895. označilo je pojavu psihoanalize. Godine 1900, Frojd je objavio knjigu “Tumačenje snova”, koja je ujedno predstavljala i njegov prvi samostalni rad kojim je najavio psihoanalitičko učenje. Smatrao je da snovi simbolički reflektuju nesvjesne želje. Godine 1904, Frojd je objavio djelo koje će postati njegova najpopularnija knjiga, “Psihopatologija svakodnevnog života”, gdje opisuje kako se nesvjesna osjećanja i želje često reflektuju u lapsusima ili greškama.
Lične tragedije
Užasna razaranja Prvog svjetskog rata odrazila su se teško na njega, izgubio je troje djece usljed rata i bolesti, dobio je rak vilice, zbog čega je više od trideset puta morao da bude operisan. Frojdov izuzetni pesimizam, koji je ispoljio u djelu “Nelagodnost u kulturi” (1930), bio je odraz destrukcije koju je vidio svuda oko sebe. U maju 1933. godine Frojdove knjige su spaljivane sa ostalim knjigama u Berlinu, kada je Adolf Hitler preuzeo vlast u Nemačkoj. Frojd je, teška srca, napustio Beč i sa porodicom se preselio u Englesku. Manje od godinu dana kasnije, 23. septembra 1939. godine, umro je u Londonu, u 83. godini, od posljedica raka grla. Zigmund Frojd je djed slikara Lusijena Frojda, komediografa i pisca Klementea Frojda, pradjed novinarke Eme Frojd i modnih dizajnera Bel i Metjua Frojda.
Uzrok histerije – seks
Frojd je zastupao tezu da je uzrok histerije seksualne prirode i tada je razvio dio onog što će kasnije postati poznato kao psihoanalitička teorija. On otkriva Edipov kompleks, i 1900. objavljuje knjigu “Tumačenje snova”. Nakon nje slijede “Psihopatologija svakodnevnog života” i “Tri eseja o seksualnosti” gdje iznosi ideju da se djeca rađaju sa seksualnim potrebama, a njihovi roditelji su početni seksualni objekti, nakon čega je u javnosti proglašen ludakom.
Neki od najpoznatijih citata Zigmunda Frojda se i danas provlače kroz obrazovanje širom svijeta. Najpoznatiji su:
– Moralan je onaj koji reaguje već i na iskušenje, koje doživljava u samom sebi, ne prepuštajući mu se.
– Nikad nismo tako nezaštićeni nego kada volimo.
– Mi više težimo ka tome da izbjegnemo bol, nego da doživimo radost.
– Ljubav je jedna, samo jedna ljepša riječ za nagon.
– Odrastao je onaj čovjek koji može ujediniti tri stvari: ljubav, posao i uživanje.
– Amerika je najgrandiozniji eksperiment koji je svijet ikad vidio, ali bojim se da neće biti uspješan. Amerika je greška, ogromna greška.
