Lifestyle

Vaša vagina želi da se hranite baš ovako!










Ideja da ishrana mijenja miris vagine podstiče iscrpljujuća i destruktivna ubjeđenja, piše dr Jen Gunter u svom novom besteleru „Biblija vagine“.

Postoji široko rasprostranjen mit da hrana direktno utiče na zdravlje vagine. U toku prethodnih 25 godina sam dala više intervjua na tu temu. Iako sam mnogo puta dala detaljno objašnjenje zašto je direktna veza između crijeva i vagine biološki nemoguća, opet su se svaki put pojavili naslovi poput „Jedite ananas za slađu vaginu!“ ili „Prestanite jesti hljeb i odganajte gljivice!“Čini se da istina „Vaša vagina želi da se hranite zdravo i izbalansirano!“ jednostavno nije dovoljno seksipilna.

Pa ne može škoditi, kažete?

Ova navodna konekcija između hrane i vagine je potpuno nerazumjevanje toga kako tijelo funkcioniše, a činjenice su važne. Takođe, sama ideja da hranom možete promijeniti miris svoje vagine podstiče iscrpljujuća i destruktivna ubjeđenja da nešto nije u redu sa normalnom, zdravom vaginom. To je samo drugačija verzija ispiranja.

Drugi problem sa pogrešnim mišljenjima o poseboj hrani za vaginu je to što može izazvati ozbiljnu dijetarnu preosjetljivost i restrikcije – konkretno, vaginalnu ortoreksiju (ortoreksija je poremećaj ishrane u kome se ekstremna pažnja pridaje hrani koja se smatra zdravom, a izbjegava se nezdrava). Ne znam više ni sama koliko mi je žena reklo da godinama nisu pojele ni komadić torte ili keks jer pokušavaju da se riješe gljivica, a uporno imaju iste simptome. Očaj i umor u ovim glasovima nije zanemariv. A zaista, komad torte ili keks s vremena na vrijeme je divna stvar.

Ako imate zabrinjavajući vaginalni miris trebali biste se posavjetovati sa doktorom, jer se lijek sigurno ne nalazi u supermarketu.

MOGU LI HLJEB ILI VINO IZAZVATI GLJIVIČNE INFEKCIJE?

Kvasac se koristi za izradu vina, piva i hljeba te je lako povezati kako je započeo taj mit da alkohol ili hljeb uzrokuju gljivična oboljenja. Zdrav razum nam govori da ovo ne može biti istina jer Francuzi vijekovima uživaju u hljebu i vinima, a Francuskinje nisu preplavljene gljivičnim infekcijama.

I nauka podržava zdrav razum. Kvasac koji se najčešće koristi za izradu hljeba i alkohola je Saccharomyces cerevisiae, a on izrazito rijetko uzrokuje vaginalne gljivice (samo oko 1% slučajeva). Kvasac koji se koristi za hljeb je Saccharomyces exiguusCandida milleri ili Candida humilis i nalazi se u prirodi te ne izaziva vaginalne infekcije. Ako vas to i dalje ne razuvjerava dovoljno, sjetite se i da je kvasac u hljebu, vinu te pasterizovanom ili filtriranom pivu mrtav. Nefiltrirano, nepasterizovano pivo može sadržavati nešto kvasca koji je dormantan – ali ponovo, to nije ta vrsta.

Foto: Drew Coffman / Unsplash

Razumijem da je žena tvrdila da je napravila hljeb sa kvascem koji je uzgojila od sopstvene gljivične infekcije, ali iskoristiću ovu priliku da se pozabavim i tom pričom. Prvo, nemamo pojma da li je ono što je uzgojila u svojoj vagini bila Candida albicans (najčešća vrsta gljivinog oboljenja) ili bilo koja vrsta gljivica. Samo vjerovanje da ste nešto uzgojili nema naučno pokriće. Vagina je prepuna bakterija, a bilo koji uzorak koji nije propisno uzgajan u laboratoriji može razviti svakakve mikroorganizme, od kojih većina neće biti gljivice. Drugo, i njen kvasac kao i bilo koji drugi, povukao bi divlje gljivice iz vazduha i površine brašna, itd. tako da čak i da jeste uspjela da uzgoji kvasac iz svoje vagine ne bi imao nikakav doprinos pečenju osim privremene slave na internetu – i, naravno, još više konfuzije o gljivicama. Idući put kad vidite da ova priča kruži internetom, molim vas, nemojte je dalje širiti. Samo je ignorišite.

Ako želite da dokažete da vaginalne gljivice mogu peći hljeb, trebaćete dodati kultivisanu C. albicans direktno u brašno kao što biste i sa bilo kojim drugim kvascem kupljenim u prodavnici, ali to se čini kao potpuno nepotrebna vježba. Hajde da to preskočimo.

NAJBOLJA HRANA ZA VAGINE

Što se vagine tiče, ne postoji dobra i loša hrana. Znam da ovo teško pada mnogim ljudima, ali zaista generalno ne postoji dobra i loša hrana, sa izuzetkom trans masti, koje su modifikovane masti povezane sa upalama i srčanim bolestima. Izbjegavajte ih iz raznih zdravstvenih razloga. Postoje (manje) zdrave ishrane, a dobra ishrana je odlična preventativna medicina, ali jedenje određene hrane kao tretman se ne odnosi na vaginu.

Šta je sa sokom od brusnice za sprječavanje urinarnih infekcija ili infekcija mokraćnog mjehura? Početkom 1900-tih prije nego što smo imali moderne metode dijagnostifikovanja infekcija mokraćnog mjehura i prije antibiotika, doktori su preporučivali sok od brusnice jer hipurinska kiselina koju tijelo proizvodi dok probavlja brusnice čini urin veoma kiselim. Teorija je bila da kiselost onemogućava rast i razvoj bakterija. Brusnice takođe sadrže i lektin (protein) koji može sprječavati vezivanje bakterija za ćelije urinarnog trakta (što je korak neophodan za infekcije). Iako su obje ove hipoteze biološki moguće i vrijedne razmatranja, nekoliko studija je proučavalo sok od brusnice i nisu našli nikakve koristi. Takođe, sok nema nikakvu nutritivnu vrijednost; to je samo prirodni sok. Sok od brusnice, čak i nezaslađen, je vrlo bogat šećerom, a neke vrste imaju jednako šećera kao i vještački sokovi.

Dvije manje studije su povezale ishranu bogatu zasićenim mastima (životinjska mast, znači meso i mliječni proizvodi) sa bakterijskom vaginozom, ali daleko od toga da je ovo sigurno. Ishrana bogata mastima bi jednako mogla samo biti u povezana sa ovim stanjem, ali ne nužno i njen uzrok, što bi značilo da žene sa ovakvom prehranom imaju i druge faktore rizika za obolijevanje od bakterijske vaginoze. Postoje i drugi zdravstveni razlozi osim vaše vagine da pokušavate izbjegavati prehranu bogatu zasićenim mastima.

Foto: Nadine Primeau / Unsplash

Što se tiče vagine, najbolji preventivni zdravstveni savjet koji mogu da vam ponudim je da jedete najmanje 25 g vlakana dnevno, jer su vlakna probiotici, što znači da pune crijeva dobrim bakterijama. Vlakna takođe čine stolicu vlažnijom i tako je omekšavaju, pomažu joj da se kreće brže te tako sprječavaju zatvor. Zatvor može voditi do naprijezanja, što pak može izazvati grčeve u dnu karlice (te eventualno bol pri seksu) i hemoroide. Predlažem da brojite koliko vlakana dnevno pojedete, što znači da dan-dva pišete sve što pojedete te provjerite sastav da tačno znate koliko ste čega pojeli i da možete nešto mijenjati ukoliko to bude potrebno. Ja sam malo lijena pa uglavnom ujutru samo pojedem žitarice sa 8-13 g vlakana i tako znam da sam na trećini ili pola puta do cilja  prije nego što i započnem dan.

Mnogo ljudi pita šta je sa fermentisanom hranom, poput jogurta, kiselog kupusa, ili kombuče (napitka od zaslađenog čaja fermentisanog gljivicama i bakterijama) i može li im ona pomoći da uzgoje dobre bakterije. Ova hrana tipično ne sadržava prave sorte laktobacila za vaginalno zdravlje, iako može sadržavati bakterije dobre za utrobu. Neke studije su povezale fermentirane mliječne proizvode poput jogurta sa smanjenjem slučajeva raka mokraćnog mjehura, srčanih oboljenja, oboljenja desni te kardiovaskularnih bolesti. Fermentacija povećava nutritivnu vrijednost povrća i može povećati količine gvožđa za apsorpciju. Mnoge žene imaju manjak gvožđa, te im ovo očigledno neće škoditi.

Foto: Eiliv-Sonas Aceron / Unsplash

Jeste moguće da bakterije u fermentisanim mliječnim proizvodima i biljkama mogu imati pozitivan uticaj na normalne crijevne bakterije nakon upotrebe antibiotika, no nemamo nikakve podatke o njihovom uticaju na zdravlje vagine. Konzumiranje fermentisane hrane dok trošite antibiotike vjerovatno i nije loša strategija za smanjenje uticaja antibiotika na crijevne bakterije (što je uzrok proliva koji često prati upotrebu antibiotika).

Međutim, s obzirom na to da nisu rađena istraživanja koja dokazuju da ovo funkcioniše ne bih se brinula ako ne volite fermentisanu hranu pa vam se ta strategija ne sviđa. Ja lično mrzim kiseli kupus i kombuču i da bih im dala ikakvu šansu morale bi postojati vrlo detaljna istraživanja koja pokazuju da oni definitivno pomažu zaštiti crijevnih bakterija nakon antibiotika.

Izvor: Lola magazin



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button