EU nedavno je u projekte namijenjene vladavini prava, odnosno podršci borbi protiv korupcije, uložila tri i po miliona eura. Dio sredstava namijenjen je pomoći nadležnim institucijama da se na svim razinama bore protiv korupcije jače i angažiranije. Ovaj je iznos tek kap u moru novca kojeg su međunarodne institucije uložile u vladavinu prava i borbu protiv korupcije, a rezultati su, kako smatraju analitičari, prilično mršavi. Institucije se, smatraju oni, mogu izgraditi, napraviti protokoli, obučiti ljudi, ali dok u njima rade i njima rukovode strukture koje ne žele obračun s kriminalom i korupcijom sve je uzalud, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Uloženi su milioni u obuke, softvere, urađene brojne ekspertize, napravljene zgrade… Urađeno je, kaže glasnogovornica TI Ivana Korajlić, sve na tehničkom nivou, zapelo je na drugom.
“Druga strana priče, na koju, nažalost, ni Evropska unija, niti ijedan ovaj projekat može uticati, a to je ta politička strana, koja opstruiše rad ovih institucija, ti politički pritisci i upravljanje od strane samih političkih stranaka, nosilaca javnih funkcija, svim ovim institucijama, koji podrivaju sve ono što se radi kroz ove projekte. Ukoliko vi i dalje u tim institucijama imate ljude koji se biraju na nepravilan način, koji se ne biraju na osnovu zasluga, kvalifikacija, već se biraju po nekoj političkoj liniji i podobnosti neke druge vrste, ukoliko imate direktnu kontrolu od strane političkih partija tim istim ljudima, evo i u pravosuđu pa i u drugim institucijama, onda sve vam apsolutno ne može puno značiti”, konstatuje Korajlić.
Kako to funkcioniše u praksi pokazuje i primjer državnog zatvora koji, iako završen još nikada nije stavljen u funkciju, jer se bh. vlasti ne mogu dogovoriti ko će biti direktor.
Silni novci uloženi su u zaštitu građana, u institucije koje se bave borbom protiv kriminala i korupcije, ali zemlja je naprosto ogrezla u to da odavno to više pitanje tehničkih pretpostavki, kaže predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić.
“Bosna i Hercegovina je poznata po nepotizmu, što predstavlja političku korupciju, po korupciji, po organizovanom kriminalu, korupcije nema bez uvezanosti sa vlasti. Međutim, mi nemamo, još uvijek, nažalost, takav jedan vid organizovane borbe protiv korupcije, kao što je imala Italija, koja je hapsila i svoje predsjednike država koji su bili vezani sa tada talijanskom mafijom, koji neće ovisiti o politici, a stvorene su neke zakonske pretpostavke kroz Visoko sudsko i tužilačko vijeće da nikakvog uticaja politika ne bi smjela imati na pravosuđe. Međutim, mi ne živimo u takvom vremenu”, konstatuje Šehić.
A kako se BiH odnosi prema korupciji pokazala je nedavno i afera s kupovinom diploma. I dok se Hrvatska, na primjer, ozbiljno bavi ovim pitanjem nakon što je ono isplivalo na površinu u BiH, te provjerava 90 hiljada diploma, zemlja u kojoj je ta prevara i otkrivena protivi se tom postupku.
A u prilog tezi govori i slučaj aktuelnog ministra energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske Petra Đokića, u čijoj biografiji stoji da je završio Ekonomski fakultet u Beogradu. RSE je u pisanoj formi dobio odgovor da Petra Đokića bivšeg ministra rada i boračko-invalidske zaštite RS, nema na listi studenata koji su završili taj fakultet.
Ovo je tek jedan od segmenata u kom se gleda kroz prste korupciji, jer se, kako to navodi profesor Damir Marjanović, bivši ministar obrazovanja kantona Sarajevo to ne doživljava kao kriminal, već snalaženje. Jednako je i prilikom zapošljavanja, dobijanja tendera…
“A oni koji to tolerišu, tolerišu najveću rak ranu bh. društva i jednostavno ne rade svoj posao i definitivno moraju biti smijenjeni sa svojih pozicija i prepustiti svoje pozicije sudija, tužitelja, policajaca, političkih zvaničnika onima koji ovu zemlju žele da povedu u jednom dobrom pravcu, a ne izgradnji njene budućnosti na kupljenim diplomama iza kojih ne stoji znanje nego stoji samo neki papir”, kaže Marjanović.
